Free Essay

Logistika

In: Business and Management

Submitted By ivannamar
Words 9013
Pages 37
L O G I S T I K A

|1. |Potrebe uvođenja poslovne |Potreba uvođenja logistike došla je u uvjetima kada ponuda dobara nije mogla podmiriti postojeću potražnju te je zadaća|
| |logistike |poduzeća bila iznaći način povećanja obujma proizvodnje i unapređenje proizvodnosti rada. To se postizalo |
| | |tehničko-tehnološkim razvojem, automatizacijom i racionalizacijom, no kasnije se javlja problem zasićenosti tržišta. |
| | |Time se problem iz proizvodnje prebacuje na prodaju čime raste i značaj prodaje i marketinga |
|2. |Svrha logistike i poticaji|Logistikom se biraju funkcijska, organizacijska, osobna, materijalna i druga sredstva za poboljšanje tokova dobara i |
| |za uvođenje |vrijednosti u poduzeću čime ona postaje integrirajuća funkcija poduzeća. |
| | |Svrha logistike je troškovno povoljnija proizvodnja i distribucija te postizanje konkurentskih prednosti. |
| | |Svrha logistike je stalno usavršavanje protoka dobara i informacija kroz poduzeće. |
| | |Ciljevi logistike su smanjenje zaliha, skraćivanje vremena protoka dobara i informacija te skraćivanje vremena reakcija|
| | |na naloge kupaca (rokova isporuke). |
| | |Komponente logistike: |
| | |gospodarska, vrijednosna (koliko) – tržište traži se u sve kraćim razdobljima izlazi s novim i sve raznovrsnijim |
| | |proizvodima – isporuka u sve kraćem roku sve manjih količina. |
| | |tehnička (kako skladištiti, transportirati, pakirati) – bolji transportni i skladišni sustavi. |
| | |informacijska (što je kriterij za odlučivanje) – priprema i distribucija podataka unutar i izvan poduzeća – računalno |
| | |integrirana logistika. |
| | |Za udovoljenje svim zahtjevima potrebni su logistički postupci koji povezuju sve komponente što se postiže ukupnom |
| | |koncepcijom - zbog čega logistika postaje sastvani dio politike uspješnosti poduzeća. |
| | |Na razvoj logistike najviše je utjecala globalizacija gospodarstva na proizvodnom i distributivnom području. |
|3. |Pojam logistike |Logistika je višeznačan pojam. |
| | |Podrijetlo riječi ''logistika'' – može biti trostruko – od grčke riječi ''lego'' – zamisliv, i ''logik'' - proračunat, |
| | |logički misleći te francuske ''loger'' – zbrinjavanje gosta… |
| | |DEFINICIJE: |
| | |Opća: «Pod logistikom se podrazumijeva ukupnost aktivnosti u postavljanju, osiguranju i poboljšanju raspoloživosti svih|
| | |osoba i sredstava koje su pretpostavka, prateća pomoć ili osiguranje za tokove unutar jednoga sustava». |
| | |Definicija poslovne logistike: «Logistika poduzeća je ukupnost zadataka i mjera koji proizlaze iz ciljeva poduzeća, a |
| | |odnose se na optimalno osiguravanje materijalnih, informacijskih i vrijednosnih tokova u preobrazbenom procesu |
| | |poduzeća». |
| | |Logistika se može definirati i kao: |
| | |zadaće u dostavi objekata (proizvoda) radi njihovog stavljanja na raspolaganje korisnicima izravno i neposredno; |
| | |znanost o strukturama, sustavima, tokovima i procesima za efikasno i fleksibilno dostavljanje objekata korisnicima. |
| | |Logistika kao znanost potječe iz SAD-a – shvaćena je kao sustav toka robe, materijala i energije koji povezuje nabavna |
| | |tržišta s proizvodnim i potrošačkim mjestima. Sustavni elementi logistike su ljudi, dobra i informacije. |
| | |Američka definicija: logistika je onaj dio procesa lanca opskrbe koji planira, uvodi i kontrolira uspješan, učinkovit |
| | |tok i zalihe proizvoda, usluga i informacija od točke izvora do točke potrošnje, da bi se ispunili zahtjevi kupaca. |
| | |Ovo je bio pristup definiranju logistike koji se temelji na orijentaciji na tok. |
| | |Postoje još dva pristupa i to koji se temelji na orijentaciji na životni ciklus i orijentaciji na usluge. |
| | |U orijentaciji na životni ciklus proizvod se gleda kao logistički objekt koji ima svoj životni vijek. |
| | |U orijentaciji na usluge polazi se od ideje da se usluga kupcu može pružiti optimalno samo kada se sve aktivnosti uz |
| | |proizvodnju pružaju usklađeno, a odnose se na: |
| | |a) minimiziranje vremena čekanja (izvršenja narudžbi) |
| | |b) menadžment kapaciteta usluge i |
| | |c) davanje usluge kroz jedan distribucijski kanal |
| | |Logistika se može raščlaniti na: |
| | |makrologistiku – logistika u okvirima nacionalnog gospodarstva – logistika između poduzeća – elementi su poduzeća i |
| | |institucije koje se bave robnim tokovima. |
| | |mikrologistiku – logistika bolnice, vojna logistika i logistika poduzeća – elementi su joj skladišta, transport, |
| | |distribucijska mjesta i centri za upravljanje i regulaciju proizvodnje (prostorno-vremenske transformacije materijalnih|
| | |dobara). |
| | |metalogistiku – u nju ulazi promet dobara poduzeća koja sudjeluju u nekom kanalu prodaje nekog proizvoda (industrijskog|
| | |dobavljača, veletrgovca, maloprodavača i špeditera) |
| | | |
| | |Pod logistikom se podrazumijeva UPRAVLJANJE FIZIČKOM DISTRIBUCIJOM MATERIJALA I PROIZVODA, ILI VANJSKI TOK KRETANJA |
| | |PROIZVODA OD PROIZVOĐAČA DO POTROŠAČA, UKLJUČUJUĆI I INFORMACIJE KOJE SLUŽE USPJEŠNOM OBAVLJANJU SVIH DJELATNOSTI |
| | |KOJIMA SE ONA BAVI. |
| | |Efikasnost poslovanja pred logistiku postavlja zadatke da se točka prijema opskrbljuje od točke isporuke pravim |
| | |proizvodom u pravom stanju, u pravo vrijeme, na pravom mjestu uz minimalne troškove. (zahtjevi «4 r' s») |
|4. |Poslovna logistika |U okvire poslovne logistike ulaze izvršni poslovi - u području nabave, uskladištenja, unutarnjeg transporta, rukovanja|
| | |sirovinama, robom, poluproizvodima i sl. te primjena modela odlučivanja o obavljanju tih aktivnosti. |
| | |Zadaće poslovne logistike: - protežu se na cijelo poduzeće, a ne samo kroz jednu poslovnu funkciju. |
| | |Kao znanost poslovna logistika predstavlja ekonomsku disciplinu i dio znanosti o upravljanju koji proučava tokove i |
| | |preobrazbu ekonomskih sadržaja u okviru poduzeća. |
|5. |Značenje poslovne |Značenje poslovne logistike ima trend rasta tako da početkom 90-ih godina ima daleko veći značaj nego prije. Logistički|
| |logistike |troškovi su vrlo značajna stavka u svim gospodarstvima, a negdje se kreću i oko 50% od cijene koštanja proizvoda. Oni |
| | |variraju od grane do grane te se u SAD-u kreću od oko 4,4% u farmaceutskoj do 32% u prehrambenoj industriji. |
| | |Marketing određuje što treba prodati i proizvesti, proizvodnja određuje ulaganja, a logistika osigurava raspoloživost|
| | |proizvodnih dobara i informacija u pravim količinama, u pravoj kvaliteti, u pravo vrijeme i na pravom mjestu. |
|6. |Sustavna postavka – |SUSTAV – skup međusobno povezanih elemenata – niz dijelova koji djeluju sa svrhom postizanja specifičnog cilja. |
| |osnovica logističke |CILJ SUSTAVA – transformacija različitih vrsta ulaza u željeni izlaz. |
| |koncepcije |ELEMENTI SUSTAVA – kada se u okviru nekog sustava ne promatra struktura pojedinih dijelova već samo njegovi ulazi i |
| | |izlazi. |
| | |STRUKTURA – skup veza između elemenata sustava. |
| | |SASTAV SUSTAVA – sprega strukture i prostorne strukture elemenata. |
| | |SUSTAV VIŠEG REDA – nastaje kada se međusobno povežu dva ili više sustava. |
| | |PODSUSTAVI – za njih je bitna ulazno-izlazna transformacija i sastav sustava. |
| | |SUSTAVNO MIŠLJENJE – mišljenje u kompleksnim, mrežnim vezama. |
|7. |Smisao poslovne logistike |Poslovnu logistiku možemo shvatiti u trostrukom smislu: |
| | |Funkcijskom – poslovna logistika je nova funkcija poduzeća – integrirajuća, uslužna, presječna funkcija koja prožima |
| | |sve druge funkcije. |
| | |Instrumentalnom – uvođenje elektroničke obrade podataka u svrhu podrške u odlučivanju i samo odvijanje procesa (obrade |
| | |naloga, narudžbe i sl.). |
| | |Institucijskom – organizacijska izgradnja poduzeća i suradnja poduzeća u poslovnoj logistici. |
| | |Logistika je dio upravljačkog sustava poduzeća koja upravlja količinama, vremenom i mjestima u transformacijskom |
| | |procesu poduzeća – ima zadaću uređivanja pravila koja jamče proizvodnu fleksibilnost – odgovorna je za vezivanje |
| | |kapitala u zalihe i za otklanjanje uskih grla. |
|8. |Logistički sustavi |Logistički sustavi mogu se definirati kao sustavi prostorno-vremenske preobrazbe dobara u kojima teku logistički |
| | |procesi. |
| | |Obilježje logističkih sustava je shvaćanje povezanosti procesa kretanja (transporta) i procesa zadržavanja (skladišta) |
| | |koji se mogu predstaviti mrežom (kretanje objekata, energije, ljudi i informacija mrežom do čvorova gdje se zadržavaju |
| | |i usmjeravaju na druga odredišta). |
| | |Prema načelu mreže razlikujemo osnovne strukture logističkih sustava: |
| | |Jednostupnjevani logistički sustavi – prostor i vrijeme premošćavaju se izravnim tokom dobara između točke isporuke |
| | |(priprema dobara) i točke prijema (korištenje dobara) - direktna isporuka. |
| | |Višestupnjevani logistički sustavi – tok između točke isporuke i točke prijema prekida se najmanje u jednoj točki gdje |
| | |se dobra pregrupiraju u manje ili veće količine ovisno o potrebama primatelja – doprema u regionalno skladište, a iz |
| | |njega kupcima u manjim količinama (zbroj troškova transporta i skladištenja trebaju biti niži od troškova transporta |
| | |direktno od proizvođača do kupca). |
| | |Kombinirani logistički sustavi – ako istovremeno postoje i izravni i neizravni tokovi dobara. |
| | |OSNOVNA FUNKCIJA LOGISTIČKIH SUSTAVA – je prostorno-vremenska preobrazba proizvoda s kojom su povezane funkcije |
| | |promjene količina i vrsta proizvoda te funkcije olakšavanja preobrazbe. Ove funkcije se obavljaju u procesima: |
| | |transporta, pregrupiranja i skladištenja (bitni su procesi tokova proizvoda); |
| | |pakiranja i signiranja (bitni su procesi pomaganja tokovima proizvoda); |
| | |dostavljanja i obrade narudžbi (bitni su procesi tokova informacija). |
|9. |Poslovni logistički sustav|S gledišta socijalno-tehničkog sustava, logistički sustav može se podijeliti na dva podsustava: |
| |kao socijalno tehnički |a) logistički informacijski sustav – komuniciranje među subjektima logističkog procesa |
| |sustav |b) fizički logistički sustav – prostorno-vremenska preobrazba materijalnih dobara. |
|10. |Logistička područja |S obzirom na tekuće logističke procese, logistička područja zadataka vide se iz funkcijskih logističkih podsustava u |
| |zadataka |kojma se odlučuje o: |
| | |a) držanju zaliha |
| | |b) skladištenju, |
| | |c) pregrupiranju, pakiranju i otpremi, |
| | |d) transportu, |
| | |e) ukupnom izvršavanju naloga |
| | |Pa imamo logistiku proizvodnje, nabave, distribucije i vraćanja |
| | | |
| | |Logistika Marketinška |
| | |materijala logistika |
| | |Ovi logistički sustavi spadaju u logistiku industrijskog poduzeća. Kod trgovinskog poduzeća nema logistike proizvodnje,|
| | |a kod uslužnog poduzeća niti logistike distribucije, no značajni su im tokovi informacija. |
| | |Logistički sustav uvijek je podsustav gospodarskog sustava poduzeća uz ostale podsustave - proizvodnju, prodaju, |
| | |istraživanje i razvoj, nabava, financiranje, kadrovi, informiranje i drugi. |
| | |Input logističkog sustava – predstavljaju ulaganja čimbenika proizvodnje (logistički troškovi). |
| | |Output logističkog sustava – su njegovi učinci - logističke usluge koje čine usluge opskrbe (odnose se na vlastito |
| | |poduzeće – provodi se logistika nabave i proizvodnje) i usluge isporuke (prožaju se kupcu). |
|11. |Logistika unutar |Logistika se nalazi unutar poslovnih funkcija nabave, proizvodnje, distribucije, skladištenja i sl. zadaće pojedinih |
| |poslovnih funkcija |logistika međusobno se preklapaju (npr. logistike nabave, proizvodnje i distribucije) |
| | | |
| | | |
| | | |
| | | |
| | | |
| | | |
| | | |
| | | |
| | | |
| | | |
| | | |
| | | |
| | | |
| | | |
|12. |Sadržaj logistike nabave |U okviru logistike nabave spadaju slijedeći logistički zadaci: |
| | |razmatranja: proizvoditi ili kupovati zajedno s proizvodnjom; |
| | |usklađivanje nabave s proizvodnjom (vrste pošiljki, vrijeme i mjesto dostave); |
| | |minimiziranje transportnih troškova; |
| | |izbor ambalaže; |
| | |kontrola kvalitete i dr. |
|13. |Sadržaj logistike |U logistiku proizvodnje spadaju: |
| |proizvodnje |razmatranja: proizvoditi ili kupovati zajedno s nabavom; |
| | |strukturiranje proizvodnje prema logističkim aspektima; |
| | |planiranje i upravljanje proizvodnjom; |
| | |uobličavanje fizičkog i informacijskog toka kroz proizvodnju (skladišni i transportni sustavi, sustavi planiranja, |
| | |upravljanja, simulacije, CAX – umreženje) i dr. |
|14. |Sadržaj logistike |lokacije pojedinog skladišta; |
| |distribucije |zaliha na pojedinim lokacijama; |
| | |sustav skladištenja i komisioniranja (sastavljanja pošiljki); |
| | |raspačavanje uz što niže troškove. |
|15. |Sadržaj logistike |Logistika skladišta povezana je s logistikama nabave, proizvodnje i distribucije a treba riješiti: |
| |skladišta |potrebu za skladištem; |
| | |koje funkcije skladište treba ostvariti; |
| | |da li je standard optimalan; |
| | |treba li držati sav asortiman; |
| | |optimalne sustave skladištenja i komisioniranja; |
| | |najekonomičnija transportna sredstva. |
| | |Skladište se stoga može nalaziti u nabavi, u prodaji, u distribuciji i u samoj proizvodnji (međuskladište). |
|16. |Način promatranja |Logistička koncepcija nastaje kao posljedica novoga načina promatranja problema poduzeća na osnovi sustavnog mišljenja.|
| |logističkih |Raščlanjivanjem na logističke podsustave analiziraju se organizacijski zadaci i logistički troškovi. Jedinstvena |
| |problema |terminologija omogućeno je shvaćanje općenitosti problema i njihovih rješenja. Analizom tih problema uočavaju se |
| | |sustavne veze i njihove dodirne točke s drugim podsustavima. |
| | |Sustavno mišljenje, dakle, daje saznanja o povezanostima podsustava koje se inače vrlo teško ili nikako uočavaju. |
| | |Kod sustavnog mišljenja najvažnije su spoznaje o odnosima među pojedinim elementima – odluka u vezi jednog elementa |
| | |donijet će se tek na osnovi ocjene njezinog učinka na cijeli sustav. |
| | |Logističke odluke se odnose na izgradnju logističkih sustava i tokove logističkih procesa. |
| | |Logistički modeli – oblikuju se na osnovi sustavnog mišljenja – koriste se za donošenje logističke odluke. |
| | |Najlakše je logistiku uvesti u trgovinska poduzeća zbog postojećih skladišta, transporta i sl., teže kod uslužnih gdje |
| | |je najvažniji tok informacija, a najteže u poduzećima sa znatnim udjelom vlastite proizvodnje. |
|17. |Ukupni troškovi i ciljni |Troškovi nekog poduzeća mogu se raščlaniti primarno (na čimbenike proizvodnje) i sekundarno (na procese). Kod |
| |konflikti |raščlanjivanja prvo se vrši primarna koja se odnosi na troškove osnovnih sredstava, zatim troškovi tekućih sredstava |
| | |(zaliha, rada). |
| | |Troškovi podsustava poduzeća (npr. logističkih) odnose se na sekundarnu raščlambu. |
| | |Sniženje troškova u jednom logističkom podsustavu može uzrokovati povišenje troškova u drugim logističkim podsustavima |
| | |zbog čega je važno kretanje ukupnih logističkih troškova vezanih za donošenje logističke odluke. |
| | |Za odluku su važni samo troškovi koji nastaju izvršenjem odluke, a ne pojavljuju se ako se ne provede. |
| | |Uz troškove logističkog sustava (odnose se na logističke podsustave – izvršenje narudžbe, zaliha, skladišta, transporta|
| | |i pakiranja) moraju se uzeti u obzir troškove koji su s njima neposredno vezani – troškovi zbog razine usluge (troškovi|
| | |izgubljenih kupaca, troškovi reklamacija) i troškovi zbog količine proizvodnje (troškovi zaliha ili prosječni fiksni |
| | |troškovi). |
| | |Troškovni konflikti u logističkom sustavu: |
| | | |
| | | |
| | | |
| | | |
| | |Transport Skladišne zalihe |
| | |Pakiranje Štete u transportu |
| | |Izvršavanje naloga Transport |
| | |Kupovina Skladišne zalihe |
| | |Usluge kupcima Vanjsko skladište |
| | |Držanje zaliha Proizvodnja |
| | | |
| | |Odluka o uvođenju transportnog sredstva Odluka o broju otpremnih skladišta |
| | | |
| | | |
| | | |
| | | |
| | | |
| | | |
| | | |
| | | |
| | | |
| | | |
| | | |
| | | |
| | |Odluka o sigurnosnim zalihama Odluka o veličini serije |
| | | |
| | | |
| | | |
| | | |
| | | |
| | | |
| | | |
| | | |
| | | |
| | | |
| | | |
| | | |
| | |Logističko mišljenje nikada nije samo razmišljanje o troškovima već uvijek razmišljanje o učincima. |
| | |Konflikti ciljeva u logistici se odnose na: |
| | |troškove unutar logističkih podsustava; |
| | |troškove logističkih i drugih podsustava; |
| | |troškove logističkih podsustava i prihode od logističkih učinaka. |
|18. |Logistička usluga |Logistička usluga je rezultat logističke preobrazbe dobara. |
|19. |Usluga isporuke i usluga |Usluga isporuke – se odnosi na tok robe do kupca. |
| |opskrbe |Usluga opskrbe – se odnosi na tok materijala od dobavljača do skladišta nabave (kod trgovinskog) ili do proizvodnje |
| | |(kod industrijskog poduzeća). |
| | |U oba se slučaja radi o raspoloživosti materijalnog dobra uz 4 «r's» (pravi proizvod u pravo vrijeme na pravom mjestu |
| | |uz minimalne troškove). |
| | |Uslugu isporuke poduzeća nude kao sekundarnu uslugu čije troškove moraju ili ukalkulirati u cijenu proizvoda ili |
| | |posebno zaračunati. |
| | |Izvršenje usluga isporuke može izvršiti logističko poduzeće kome je to onda primarna usluga. |
|20. |Komponente |Usluga isporuke sastoji se od četiri komponente: |
| |logističke usluge |vrijeme dobave - vrijeme između izdavanja narudžbe i primitka robe – važno zbog određivanja skladišne zalihe i |
| | |veličine i dinamiku narudžbi – sastoji se od vremena obrade narudžbe, sastavljanja i pakiranja, utovara istovara i |
| | |transporta te uskladištenja kod kupca. |
| | |pouzdanost dobave - vjerojatnost kojom se održava ugovoreno vrijeme dobave - određuje je najnepouzdanija faza vremena |
| | |dobave. Dobavna pripravnost govori može li u određenom času dobavljač izvršiti isporuku sa svog skladišta – na nju |
| | |najviše utječe postojanje dovoljnih zaliha i odgovarajućih transportnih sredstava. |
| | |svojstvo dobave - pokazuje koliko dobava daje razloga kupcu za prigovor, a što ovisi o točnosti dobave – koliko |
| | |isporuka odgovara narudžbi po količini i vrsti te stanju pošiljke – oštećenja u dobavi – ovise o ambalaži. |
| | |fleksibilnost dobave - sposobnost sustava isporuke da udovoljava posebnim zahtjevima kupca – ovisi o modalitetima |
| | |narudžbe (veličina, učestalost, način izrade i dostave narudžbe), modalitetima dobave (vrsta pakovanja, transport, |
| | |mogućnost slanja i sl.) i informacijama za kupca (brza i točna o dobavnim mogućnostima, odgodama, obradi pritužaba i |
| | |sl.) |
|21. |Učinkovitost |Smatra se da su logistički sustavi učinkoviti (eficijentni) ako se kao ciljevi njihovog oblikovanja uzimaju u obzir i |
| |logističkih sustava |logistički troškovi (kao input) i logistički učinci (kao output) kao kompromis. Ako se slijedi samo jedan od ova dva |
| | |cilja, stvorit će se efektivni, a ne i učinkoviti sustavi što se nekada pojavljuje u vojnoj logistici. U poslovnoj |
| | |logistici zahtjeva se razmatranje učinkovitosti. |
| | |Učinkovitost se može promatrati s nekoliko motrišta: |
| | |S tehnološkog – veže se uz proizvodnost koja se mjeri odnosom «output / input» (npr. broj pretovarenih paleta / radni |
| | |sati). |
| | |S ekonomskog – zahtijeva razmišljanje o vrijednostima – u centru su problemi cijena, prometa i troškova – kako |
| | |zaračunati logističke troškove na logističke učinke. |
| | |Podizanje razine usluge pozitivno utječe na povećanje dobiti ali samo do jedne vrlo visoke razine kada dolazi do |
| | |zasićenja tako da nastavak podizanja za samo nekoliko postotaka rezultira smanjenjem njenog doprinosa jer logistički |
| | |troškovi iznadproporcionalno rastu. |
| | |Može se zaključiti da najveći dorinos dobiti usluge isporuke nije nikako uz njenu maksimalnu razinu. |
| | | |
| | | |
| | | |
| | | |
| | | |
| | | |
| | | |
| | | |
| | | |
| | | |
| | | |
| | | |
| | | |
| | | |
| | | |
| | | |
| | | |
| | | |
| | | |
| | | |
| | |Sa socijalnog – pogled na zadovoljstvo ljudi i njihovo zdravstveno stanje. |
|22. |Korisnost logističke |Za provođenje logističke koncepcije presudno značenje imaju upravljanje zalihama i upravljanje informacijama. |
| |koncepcije i |Informacijski menadžment – informacija kao proizvodni čimbenik – razmatranje troškova informacijskog sustava. |
| |zapreke za njezino |Menadžment zaliha – integralno promatranje svih zaliha u poduzeću s ciljem smanjenja vezanog kapitala i povećanja |
| |provođenje |rentabilnosti na osnovi bržeg obrtaja kapitala. Vezivanje kapitala u zalihama predstavlja investiciju kao i vezivanje |
| | |kapitala u opremu. |
| | |Osnovno značenje logistike za poduzeće – ogleda se u menadžmentu proizvodnih čimbenika i fleksibilnosti poduzeća (što |
| | |brže reakcije na promjene u okolini). |
| | |Zapreke za uvođenje poslovne logistike: |
| | |Nedostatak baze podataka potrebne za donošenje odluka |
| | |Nedostatak usporednih mjerila (planskih veličina) |
| | |Organizacijske granice u poduzeću (izostanak suradnje u rješavanju logističkih problema) |
| | |Nedovoljan utjecaj na zbivanja izvan poduzeća |
|23. |Logistika i |Kako je zadovoljenje potrebe i rješavanje problema kupca u središtu pažnje marketinške koncepcije, logistika ima vrlo |
| |marketing |veliku ulogu u marketingu. |
| | |Razlikujemo pet vrsta koristi koje zajedno omogućavaju zadovoljenje potrebe kupca: |
| | |koristi od oblika proizvoda – kvaliteta, dizajn i imidž proizvoda |
| | |koristi od prava na proizvod – prijenos prava kupovinom, lizingom, najmom i sl. |
| | |koristi od informacije – gdje i kakav proizvod može kupiti |
| | |koristi od mjesta – proizvod treba poslati na mjesto koje kupcu odgovara |
| | |koristi od vremena - proizvod treba poslati u vrijeme koje kupcu odgovara |
|24. |Marketinška |Služba prodaje – opskrbljuje, održava i razvija kapacitete kupca – da to može, mora spoznati probleme kupca i prema |
| |logistika |tome postaviti marketing miks – nastoji zadržati kupce i istraživati i razvijati nove proizvode. |
| | |Raspoloživost dobara kupcu se postiže na dva načina: |
| | |dostavom (dobavljač kupcu) – logistika distribucije koju vodi dobavljač |
| | |odvoženjem (kupac sam sebi) – logistika nabave koju vodi kupac |
| | |Logistiku distribucije zovemo još i MARKETING-LOGISTIKOM – određenom uslugom isporuke koju zahtijeva tržište. |
|25. |Usluga isporuke i |Usluga isporuke ovisna je o drugim instrumentima u okviru marketing miksa na području: |
| |instrumenti |PROIZVODA – s proširenjem proizvodnog programa rastu skladišne zalihe koje rastu brže od prodaje jer trgovina u početku|
| |marketing miksa |uzima manje količine zbog nesigurnosti – oblikovanje proizvoda tako da je podesan za transport i skladištenje –primjena|
| | |standardizacije u dimenzijama – logistika rezervnih dijelova. |
| | |CIJENA - u politici cijena moraju se u obzir uzeti logistički troškovi pa postoje mogućnosti prostornog diferenciranja|
| | |cijena – razlike između stvarnih logističkih troškova i cijene dobra – snošenje svih troškova i rizika dobave od strane|
| | |dobavljača (fco skladište kupca) – najviše koristi imaju udaljeniji kupci i određivanje niže cijene kupcima koji sami |
| | |iz svog skladišta vrše distribuciju filijalama. diferenciranje cijena prema prodanim količinama (rabatna politika) – |
| | |rabat se odobrava ili prema veličini jedne narudžbe ili prema ukupno preuzetim količinama u nekom razdoblju. |
| | | |
| | |KOMUNICIRANJA – logistika mora pratiti propagandne kampanje jer treba pravovremeno zadovoljiti povećanu potražnju- ako |
| | |to nije slučaj, propaganda može imati negativne posljedice – a dobra usluga isporuke može biti adut u propagandnoj |
| | |poruci te postizanje bolje cijene proizvoda. |
| | |DISTRIBUCIJE – izbor kanala distribucije znači odluku poduzeća koje će aktivnosti samo izvršiti, a koje će povjeriti |
| | |marketinškim organizacijama. |
|26. |Logistika i |Analize vremena protoka materijala u proizvodnji pokazuju da oko 90% vremena odnosi transport i skladištenje, a samo |
| |proizvodnja |10% sama proizvodnja. Vrijeme proizvodnje se više gotovo i ne može skratiti, ali na logističkom području postoji još |
| | |prostora za racionalizaciju. |
|27. |Organizacijski tipovi |Glavni tipovi proizvodnje: |
| |proizvodnje |Prema mjestu rada: |
| | |Radionička proizvodnja – diskontinuiran transport sirovina i materijala u različitim serijama – potreba za |
| | |međuskladištenjem – viličari, električna i ručna kolica, dizalice, kranovi… |
| | |Lančana proizvodnja – kontinuirani transport – radna mjesta jedno za drugim prema slijedu radnih tokova – nužna stalna |
| | |raspoloživost inputa – važno je funkcioniranje transporta, utovara, istovara i sl. – pokretne trake, pokretni stolovi …|
| | |Prema količini proizvoda i učestalosti ponavljanja istog načina izrade: |
| | |Masovna proizvodnja – opskrba proizvodnih mjesta ulaznim materijalima u dugim vremenskim rasponima – zasniva se na |
| | |visokom stupnju mehanizacije |
| | |Pojedinačna proizvodnja – proizvodnja po narudžbi – logistika mora biti vrlo fleksibilna |
| | |Sortna i serijska proizvodnja – problem veličine serije – logistika odgovorna za osiguranje materijala za pojedine |
| | |serije. |
|28. |Logistika i nabava |Zadatak nabave je osiguranje raspoloživosti i razvijanje kapaciteta dobavljača – proizlazi iz marketinškog shvaćanja |
| | |odnosa između prodaje i proizvodnje. |
| | |Nabava upoznaje kapacitete dobavljača i utječe na njih da ih sačuva kao stalne dobavljače. |
| | |Vanjska priprema materijala može se vršiti na tri načina: |
| | |Kao pojedinačna nabava prema potrebi – pogoduje logistici jer se skladište male količine – malo vezanje kapitala i mali|
| | |troškovi zaliha, ali i eventualni prekid proizvodnje do dobave materijala – koristi se samo kod materijala koji se mogu|
| | |odmah nabaviti i za nepredvidive potrebe. |
| | |Držanjem zaliha – odvaja se unutarnja od vanjske pripreme materijala – manja osjetljivost na nesigurnost dostave – veće|
| | |vezivanje kapitala i veći troškovi skladištenja – razmotriti troškove zaliha i troškove nabavljanja – pitanje |
| | |optimalnih količina narudžbe. |
| | |Nabava na osnovi posebnih ugovora – odnosi se na dopremanje koje je usklađeno s proizvodnjom – dobavljač dobavlja |
| | |materijal u određenim terminima – isporuke idu izravno u proizvodnju – u skladištu su samo sigurnosne zalihe – niski |
| | |troškovi vezivanja kapitala – nužni pouzdani dobavljači i intenzivna razmjena informacija – omogućene vrlo niske zalihe|
| | |kod dobavljača i primatelja. |
| | |Logistika nabave vezana je s instrumentima politike nabave i to s politikama proizvoda, ugovaranja, komuniciranja, |
| | |dinamike povlačenja odnosno primanja dobara, broja, tipova i lokacije dobavljača. |
|29. |Važnost logistike za |Logistika nije jednako važna za sva poduzeća što ovisi o: |
| |poduzeće |Značenju usluge isporuke za marketing |
| | |Značenju usluge opskrbe za proizvodnju |
| | |Relativnoj važnosti logističkih troškova. |
| | |Logistika je značajnija tamo gdje je niža vrijednost samog proizvoda (poljoprivredni, prehrambeni proizvodi) – mala |
| | |vrijednost proizvoda, a veliki troškovi prijevoza, pakovanja i sl. |
| | | |
| | |Tendencijski tok logističkih troškova u ovisnosti o vrsti proizvoda |
| | | |
| | |Odnos logističkih troškova i gustine pakovanja |
| | |kaže da što je veća gustoća pakovanja, manji je |
| | |udio logističkih troškova u prometu – veća gu- |
| | |stoća – bolje iskorištenje skladišta i transporta. |
| | | |
| | | |
| | | |
| | | |
| | | |
| | | |
| | | |
| | | |
| | | |
| | | |
| | | |
| | | |
| | | |
| | |Što je viša vrijednost proizvoda u odnosu |
| | |na jedinicu težine ili volumena, niži je udio |
| | |logističkih troškova u prometu do određe- |
| | |ne razine kada ponovo raste zbog razmjer- |
| | |no bržeg rasta skladišnih troškova. |
| | | |
| | | |
| | | |
| | | |
| | | |
| | | |
| | |S porastom opasnosti ili osjetljivosti proizvoda |
| | |viši je i udio logističkih troškova u prometu - |
| | |svježe voće ili živežne namirnice moraju se |
| | |transportirati u specijalnim transportnim sred- |
| | |stvima što poskupljuje transport. |
| | | |
| | | |
| | | |
| | | |
| | | |
| | |Logistika potrošnih dobara dnevne upotrebe ima veliko značenje – jeftina dobra bez velikih razlika kod konkurenata – |
| | |industrija živežnih namirnica pionir na području logistike. |
|30. |Razvojne tendencije u |Unutar funkcije nabave – stalna istraživanja isplati li se više nabaviti ili proizvoditi – sve veća kooperacija s |
| |logistici |dobavljačima i isporuke izravno u proizvodnju (just in time) – korištenje usluga logističkih poduzeća za skladištenje i|
| | |just in time dostavu u proizvodnju. |
| | |Unutar funkcije proizvodnje – pojednostavljenje i unifikacija u oblikovanju proizvoda – varijacija proizvoda, |
| | |segmentiranje tokova proizvodnje, fleksibilni proizvodni sustavi, protočni logistički lanci, nove tehnike planiranja. |
| | |Unutar područja distribucije – spajaju se skladišta na osnovi boljih komunikacija i povezivanja – bolje iskorištenje |
| | |transportnih sredstava te korištenje usluga vanjskih prijevoznika i logističkih poduzeća. |
| | |Unutar područja skladištenja – korištenje potpuno automatiziranih skladišta, paletnih skladišta – korištenje robota i |
| | |sl. |
|31. |Logistički |Logistički sustav razlaže se na slijedeće logističke podsustave: |
| |podsustavi |Izvršavanje narudžbe |
| | |Držanje zaliha (gospodarenje zalihama) |
| | |Skladište |
| | |Pakiranje i |
| | |Transport |
|32. |Izvršavanje |Narudžba je temelj informacijskog toka u logistici i predstavlja input za logistički sustav. |
| |narudžbi – |Izvršavanje narudžbe obuhvaća sve aktivnosti u poduzeću oko kretanja informacija i proizvoda od prihvata narudžbe, |
| |sustav izvršavanja |njezine obrade, preko nabave i pripreme potrebnih čimbenika, izrade proizvoda te pripreme i slanja proizvoda |
| |narudžbi |naručitelju sve do ispostavljanja računa. |
|33. |Informacije o |Informacije o narudžbi odnose se na: |
| |narudžbi |broj i datum narudžbe |
| | |adresu i broj kupca |
| | |struku kupca i položaj u prodajnom kanalu |
| | |prodavača i prodajno područje |
| | |oznaku i broj artikla |
| | |količinu artikla i bruto-cijenu |
| | |prodajne uvjete, rabate i sl. |
| | |transportno sredstvo, obračunski dio troškova za pošiljku |
| | |naslov pošiljke, termin dobave |
| | | |
|34. |Funkcije izvršavanja |Funkcije izvršavanja narudžbe se odnose na ostvarivanje informacijskih tokova prije, za vrijeme i nakon toka proizvoda |
| |narudžbe |na osnovi kojih treba planirati, voditi i kontrolirati tok proizvoda. |
| | |Informacijski tok prije toka proizvoda - podrazumjeva pravovremeno informiranje svih točaka uključenih u tok proizvoda|
| | |da se izvrši priprema (planiranje) aktivnosti. |
| | |Informacijski tok za vrijeme toka proizvoda - informacije za operativno izvođenje transporta, pretovara i |
| | |uskladištenja (pravilno rukovanje opasnim tvarima) – kontrola toka proizvoda sve do točke prijema. |
| | |Informacijski tok nakon toka proizvoda - informacije o izlaznom računu, kritičnim točkama u transportu, reklamacijama |
| | |i nužnim za druge službe (istraživanje tržišta). |
|35. |Zadaće izvršavanja |Put informacije naruđžbe pri izvršavanju narudžbe: |
| |narudžbe | |
| | | |
| | | |
| | | |
| | | |
| | | |
| | | |
| | |Dostava narudžbe može se izvršiti pismom, teleksom, telegramom, telefonom, telefaksom ili e-mailom centrali |
| | |dobavljača, prodajnom uredu ili predstavniku dobavljača. |
| | |Dobavljač mora izvršiti kontrolu narudžbe radi izbjegavanja mogućih grešaka. Izravna računalna veza skraćuje vrijeme |
| | |komuniciranja. |
| | |Priprema podrazumijeva prilagođavanje narudžbe internim zahtjevima – dopuna, provjera cijene, boniteta kupca, |
| | |uplaniranje u logističku sustav (ima li proizvoda na zalihi) – informacijski tok ide do menadžmenta zaliha. |
| | |Premještanje (prenošenje) - nastupa nakon pripreme – može biti ručno, mehaničko ili elektronsko – potvrde narudžbi i |
| | |dokumenti obrade (obavijest o isporuci i svi dokumenti za pošiljku). |
| | |Sastavljanje pošiljke (komisioniranje) - podrazumijeva slaganje naručenih dobara i pripremanje za otpremu – slanje |
| | |informacija za skladišno poslovanje (za skladišno knjigovodstvo). |
| | |Otprema - dovršenje dokumenata o otpremi – podaci o teretu, transportu i vremenu – izbor optimalnih transportnih |
| | |sredstava i transportnih puteva – uska pozevanost s transportom. |
| | |Fakturiranje – može se izvršiti nakon otpreme ili paralelno s fazama sastavljanja pošiljke (ako postoje dovoljne |
| | |količine na zalihi). Paralelno fakturiranje može usporiti dostavu robe, a naknadno povlači poštanske troškove. |
|36. |Oblici obrade |Oblici obrade narudžbe mogu biti: |
| |narudžbe |Ručna obrada – ručno pisanje dokumenata – postupak pisanja s kopijama, postupak uz pretisak i postupak skladišnog |
| | |obrasca. |
| | |Strojna (kompjutorska) obrada - vezana za sustav elektroničke obrade podataka (EOP) – u sastav mogu ući aktivnosti |
| | |vezane za odlučivanje, provjeru, pisanje i dostavu informacija – obrada velikog broja operacija uz veliku brzinu obrade|
| | |i prenošenja informacija – višestruko korištenje informacija (statistika) |
| | |Elektronička razmjena i izvršavanje narudžbi – suvremeni oblik poslovanja uz intenzivnu primjenu informatičke i |
| | |internetske tehnologije – razmjena informacija i automatizacija poslovnih transakcija (automatsko naručivanje i |
| | |plaćanje) – suvremeno e-poslovanje temelji se na računalnim mrežama (mogućnost razmjene podataka i informacija između |
| | |računala) – lokalne, nacionalne i međunarodne mreže – Internet (mreža računalnih mreža međusobno povezanih u određenim |
| | |točkama), CARNet – hrvatska akademska i istraživačka mreža (uključena u Internet), EDIFACT – elektronička razmjena |
| | |podataka u upravi, trgovini i prijevozu. |
| | |Sklapanje kupoprodajnog posla obavlja se slijedećim koracima: |
| | |kupac od prodavatelja traži ponudu |
| | |prodavatelj dostavlja ponudu |
| | |prodavatelj kupcu šalje elektroničku narudžbenicu |
| | |kupac u računalu ispunjava narudžbenicu i vraća je prodavatelju |
| | |prodavatelj kupcu šalje potvrdu narudžbe |
| | |prodavatelj kupcu šalje fakturu |
|37. |Simulacija kao |Simulacije se koriste za dobivanje saznanja o učincima određenih parametara pri istraživanjima – može koristiti |
| |podrška u |za stvaranje sustava izvršavanja narudžbi kod proizvodnje za zalihe – oblikovanje podsustava skladišta, transporta, |
| |odlučivanju |komisioniranja i otpreme – logistički procesi izvršavanja narudžbi |
| | |za upravljanje izradom kod proizvodnje po narudžbi – suština izvršavanja narudžbi je ciljno orijentirana proizvodnja |
| | |naručenih proizvoda – oblikovanje podsustava proizvodnje, logistike nabave, logistike proizvodnje i logistike |
| | |distribucije |
|38. |Držanje zaliha |Sustav držanja zaliha često se zove i sustav gospodarenja zalihama (menadžment zaliha) – bavi se svim odlukama koje |
| | |imaju utjecaj na stanje zaliha. |
| | |Zalihe su amortizeri (tamponi) između tokova ulaza i izlaza materijalnih dobara i nastaju kada dođe do pojave |
| | |neusklađenosti ulaznih i izlaznih tokova dobara. |
|39. |Funkcije držanja zaliha i |Funkcije držanja zaliha odnose se na: |
| |vrste zaliha |degresijske efekte veličine – kod nabavnih skladišta - kada poduzeće želi postići količinske rabate ili bolje efekte |
| | |transportnih sredstava – kod distribucijskih skladišta – također bolji efekti transporta ali i smanjenje proizvodnih |
| | |troškova zbog veće proizvodnje (veće od tro-škova zaliha). |
| | |Izjednačavanje neusklađenosti ponude i potražnje – stalna proizvodnja, a sezonska potra-žnja i obratno (građevinski |
| | |materijal i voće i povrće). |
| | |Olakšavanje specijalizacije proizvodnje – svaki pogon u tvornici proizvodi određene dijelo-ve koji se urađuju ovisno o |
| | |mogućnostima montaže što je moguće samo nabavom viših skladišnih zaliha. |
| | |Špekulaciju – stvaraju se zalihe i u nabavnim i u distribucijskim skladištima u očekivanju porasta cijene – |
| | |pomanjkanjem ponude utječe na porast cijene – špekulacije se odnose i na stvaranje zaliha zbog očekivanja poremećaja |
| | |kod dobaljača. |
| | |Zaštitu od nesigurnosti – u slučaju kretanja tokova inputa i outputa drukčijih od očekivanja – potreba za takvim |
| | |zalihama postoji i kod nabavnih, i kod proizvodnih, a i kod distribu-cijskih skladišta – nastaju zbog nesigurnosti |
| | |prognoze potražnje ili dobave. |
|40. |Tipične odluke u |Tipične odluke u gospodarenju zalihama odnose se na: |
| |gospodarenju |koje proizvode treba uskladištiti |
| |zalihama |koju količinu tih dobara držati na zalihi |
| | |koju količinu treba naručiti za popunjavanje zaliha |
| | |kada naručiti za popunu zaliha |
|41. |Sastavni dijelovi razine |Na ukupnu prosječnu visinu |
| |zalihe |zalihe utječe sigurnosna zaliha |
| | |koja amortizira povećanu |
| | |potražnju u vrijeme zanav- |
| | |ljanja i produženje vremena |
| | |ponovne nabavke |
| | | |
| | |[pic] -potražnja za |
| | |vrijeme nabave |
| | | |
| | | |
| | | |
| | | |
| | | |
| | | |
| | | |
| | | |
|42. |Utvrđivanje |Osnovu za držanje zaliha čini utvrđivanje potreba, a one mogu biti |
| |potrebnih zaliha |Prema porijeklu i razini proizvoda: |
| | |Primarne – gotovi proizvodi, rezervni dijelovi i trgovačka roba (u trgovinskim poduzećima), dok se u industrijskim |
| | |poduzećima primarna potreba dalje razlaže na: |
| | |Sekundarne – sirovine i poluproizvodi i |
| | |Tercijarne – pomoćni i pogonski materijali i potrošni alat. |
| | |Prema visini zaliha: |
| | |Bruto potreba – ukupna potreba u nekom razdoblju bez postojeće razine zalihe |
| | |Neto potreba – bruto potreba umanjena za raspoložive zalihe |
| | |Za utvrđivanje bruto potreba koriste se različite metode i to: |
| | |DETERMINISTIČKO UTVRĐIVANJE POTREBA – polazi od primarne potrebe za određeno razdoblje na osnovi plana proizvodnje ili |
| | |na osnovi narudžbe kupca |
| | |STOHASTIČKO UTVRĐIVANJE POTREBA – potreba se utvrđuje temeljem statističkih podataka o potrebama prethodnih razdoblja –|
| | |pogodna za kratkoročne prognoze |
| | |METODE SUBJEKTIVNE PROCJENE – ostvaruju se na osnovi mišljenja jedne ili više osoba – isključivo su intuitivne ili na |
| | |osnovi logike kretanja potreba |
|43. |Dopunjavanje zaliha |Osnovni problem dopunjavanja zaliha je kada i koliko treba naručiti da bi se minimalizirao zbroj troškova naručivanja |
| | |i držanja zaliha. |
| | |Kada naručiti – može se odrediti na količinski ili vremenski način - naručuje se ili kada razina zalihe (s) padne do |
| | |točke narudžbe (na slici) ili kada istekne određeno vrijeme (t) (ciklus narudžbe). |
| | |Koliko naručiti – može se naručiti sasvim određena količina (Q) ili određena količina koja dopunjuje zalihu od vremena |
| | |do vremena, tj. do razine narudžbe (S). |
| | |Postoje četiri pravila odlučivanja: |
| | |(s, Q) – optimalna količina narudžbe (idealan slučaj) |
| | |(s, S) – naručuje se različita količina kad razina zalihe padne na signalnu (vrijeme i ciklus se mijenjaju) |
| | |(t, Q) – uvijek u istom vremenskom razmaku do visine maksimalne zalihe (ne uz istu signalnu zalihu) |
| | |(t, S) - uvijek u istom vremenskom razmaku do visine predviđene potrošnje u tom vremenu (različita maksimalna zaliha) |
| | | |
| | |Ciljni konflikt kod dopunjavanja zaliha |
| | |predstavlja ovisnost vezanja kapitala, a |
| | |time i troškova držanja zaliha o visini |
| | |narudžbe, kao i suprotna ovisnost troškova |
| | |naručivanja o visini narudžbe koja je |
| | |obrnuto razmjerna. |
| | |Izračunavanje količine narudžbe uz minimalan |
| | |ukupni trošak (Stefanič-Allmayerov obrazac): |
| | |[pic] |
| | |OKN – optimalna količina narudžbe (ekonomična) |
| | |P - planska godišnja potreba |
| | |TN - fiksni troškovi narudžbe po jednoj nabavci (ne ovise o količini) |
| | |NC - jedinična nabavna cijena proizvoda |
| | |Ks - kamatna stopa na obrtna sredstva |
| | |Ss - stopa skladišnih troškova (% od prosječne zalihe) |
| | |Izračunavanje ekonomičnog broja narudžbi (Mellerowitz) |
| | |[pic] |
| | |Pretpostavke za gornje formule leže u: stalnoj potrebi, stalnoj ulaznoj cijeni, stalnoj stopi troškova držanja zaliha, |
| | |stalnim fiksnim troškovima nabave, nikakvoj restrikciji skladištenja i financiranja |
|44. |Sigurnosne zalihe |Sigurnosna zaliha amortizira povećanu potražnju |
| | |u vrijeme zanavljanja i produženja vremena ispo- |
| | |ruke od strane dobavljača. Kod određivanja |
| | |dovoljne razine sigurnosnih zaliha ponovo se |
| | |radi o ciljnom konfliktu – više sigurnosne zalihe - |
| | |- viši troškovi držanja zaliha – niži troškovi koje |
| | |uzrokuju nedostatne količine (troškovi prekida |
| | |proizvodnje, od gubitka prodaje i sl.). |
| | |Tri načina određivanja optimalnih sigurnosnih zaliha: |
| | |a) pomoću troškova nedostatnih količina - zajednički |
| | |minimum TNK i TDZ – više teorijsko nego praktično |
| | |značenje zbog teškog utvrđivanja TNZ. |
| | |b) promjenama potražnje zbog djelovanja nedovoljnih |
| | |količina – manje teoretski – problem kvantitativnog utvrđivanja |
| | |smanjenja potražnje. |
| | |c) davanjem prednosti dobavnoj pripravnosti – smanjenje vjerojatnoće da dođe do nedostatka količina – prednost u praksi|
| | |jer nema kvantifikacije. |
| | |Čimbenici visine sigurnosnih zaliha: |
| | |- vrijeme ponovne nabavke |
| | |- vjerojatnoća prekoračenja vremena nove nabavke |
| | |- dobavna pripravnost |
| | |- broj skladišta – veći broj skladišta - veća razina sigurnosnih zaliha (efekt izjednačavanja) |
|45. |Sustav |Sustav gospodarenja odabranim artiklima (selektivno držanje zaliha) – sve artikle pri držanju zaliha ne treba jednako |
| |gospodarenja |uzimati u obzir – proizvod je potrebno držati na zalihi ako su troškovi nedostatnih količina viši od troškova |
| |odabranim artiklima |skladištenja. |
|46. |«ABC» analiza |Prema istraživanjima najveći dio ukupnog prometa postiže se s relativno malim brojem artikala – «pravilo 80:20» - 80% |
| | |prometa postiže se sa 20% artikala. |
| | |Prema prometu kao kriteriju za vrednovanje «ABC» analizom artikli se dijele na razrede prema njihovu značaju za |
| | |promet. |
| | |Ako je kriterij važnost artikla za kupce (kritička vrijednost) – može se dogoditi da neki artikl ima veliki značaj za |
| | |kupce, a malen udio u prometu – kritička vrijednost određuje se na osnovi procjene. |
| | |Rangiranje artikala može se izvršiti primjenom oba kriterija – množenjem ocjena po jednom i drugom kriteriju. |
|47. |«XYZ» - analiza |Klasifikacija artikala može se nadalje vršiti i na osnovi potrošnje – X artikli – stalna potrošnja, Y artikli – |
| | |sezonska ili trendovska potrošnja i Z artikli –nepravilna potrošnja. |
| | |Prednost – mogućnost diferencijacije postupaka primjene. |
|48. |«LMN» - analiza |Klasifikacija artikala na osnovi obujma – koristi se za dimenzioniranje skladišta ili transportnih sredstava. |
|49. |Sustavi planiranja i |Zalihe dijelimo |
| |kontrole zaliha |PREMA VRSTI ROBE: |
| | |Zalihe materijala i sirovina |
| | |Zalihe dijelova i poluproizvoda |
| | |Zalihe gotovih proizvoda |
| | |PREMA KOLIČINI: |
| | |Planirane |
| | |Stvarne |
| | |PLANIRANE ZALIHE DIJELIMO NA: |
| | |Minimalna – najmanja količina nekog proizvoda koja je potrebna da se pravovremeno izvrše obveze poduzeća Zmin,d = Pdn |
| | |* Vnab (dnevna) ili Zmin,g = Pg * Vnab / D |
| | |Zmin – minimalna zaliha, P – potrošnja, V – vrijeme nabave, D – broj radnih dana u godini |
| | |Maksimalna - zaliha koja se naručuje – gornja granica iznad koje nije ekonomski opravdano nabavljati – na nju utječe |
| | |visina sigurnosnih zaliha. Zmax=Ppl * Nd / Bd |
| | |Zmax – maksimalna zaliha, P – prodaja, N – broj dana u kojima treba imati zalihu, B – broj dana razdoblja |
| | |Optimalna – one količine proizvoda kojima se osigurava redovna i potpuna opskrba uz minimalne troškove skladištenja i |
| | |naručivanja (ciljni konflikt) Zopt = (P + R1) * (Vd + R2) |
| | |Zopt – optimalna zaliha, P – planirana prodaja, R1 – rezerva gotovih proizvoda zbog neostvarene proizvodnje, R2 – |
| | |rezerva zbog teškoća u isporuci, Vd – vrijeme između naručivanja i isporuke. |
| | |Prosječne – aritmetička sredina određenog broja stanja. |
| | |Sigurnosne – zalihe za osiguranje od nepredviđenih promjena u ponudi i potražnji robe. |
| | |Spekulativne – skupljene za prodaju nakon povišenja cijena. |
| | |Sezonske – nabavljene prije sezone zbog povećane potražnje u sezoni. |
| | |Nekurentne – zastarjela roba koja se ne može više prodati po redovnim cijenama (demodirana). |
|50. |Planiranje zaliha |Planiranje zaliha nužno je zbog toga što prevelike zalihe uzrokuju nepotrebne troškove skladištenja, a premale zalihe |
| | |mogu dovesti do prekida proizvodnje i izazvati troškove nedostatnih količina. Planiranje zaliha traži kompromis između |
| | |ovih dvaju troškova, a načelno se obavlja |
| | |prema predviđenoj potražnji |
| | |prema konkretnim narudžbama |
| | |Najčešći sustavi planiranja i kontrole zaliha: |
| | |Tradicijski sustav – popunjavanje zaliha vrši se kada dođu na određenu razinu (kontinuirano ili periodično). |
| | |Na osnovi uvjeta na tržištu – dvije tehnike MRP sustavi (zasnovani na planu proizvodnje i normativima utroška |
| | |materijala) i DRP sustavi (zasnovani na prognoziranju potražnje). Oba sustava teže usklađivanju proizvodnje s |
| | |potražnjom te tako izbjegavaju visoke razine sigurnosnih zaliha. |
| | |Proizvodnja i prodaja bez zaliha – sustav JIT – poslovanje bez zaliha – opskrba «upravo na vrijeme» i na mjesto gdje |
| | |treba. |
|51. |Skladište |Skladište je čvor u logističkoj mreži u kojem se proizvodi privremeno zadržavaju ili prevode na drugi put u mreži. |
| | |Osnovne zadaće: |
| | |stalna opskrba proizvodnje ili prodaje potrebnom količinom proizvoda određene kvalitete i uz minimalne troškove |
| | |skladišta; |
| | |pravilno rukovanje uskladištenim proizvodima i njihovo čuvanje od kala, rasipa, kvara, loma i sl. |
| | |Razlikujemo: |
| | |Skladišta zaliha – uz proizvodne pogone – funkcija im je preuzimanje proizvoda za proizvodnju i gotovih proizvoda – |
| | |nabavna, proizvodna i distribucijska skladišta. |
| | |Skladišta obrtaja – kratkoročan prihvat proizvoda između pretovara iz jednog u drugo prijevozno sredstvo (HŽ, zračne |
| | |luke, luke) – u logističkim poduzećima. |
| | |Skladišta za raspačavanje – dostavna (skupljaju proizvode različitih dobavljača i raspačavaju jednom ili više pogona) i|
| | |otpremna skladišta (skupljaju proizvode iz proizvodnje i otpremaju kupcima). |
| | |Prema vrsti materijala koji se skladišti razlikujemo skladišta: |
| | |sirovna, dijelova, materijala, gotovih proizvoda i alata |
|52. |Otpremno skladište |U logističkom sustavu skladište zauzima ključno mjesto – kod otpremnog skladišta proizvodi se prihvaćaju u velikim |
| | |pošiljkama (vagoni i sl.) te dostavljaju kupcima u znatno manjim jedinicama na osnovi njihovih narudžbi. |
| | |Opravdanost skladišta ocjenjuje se na osnovi troškova skladištenja i razine usluge kupcu. |
| | |Prednosti otpremnog skladišta dolaze do izražaja samo kada je dovoljno visoka potražnja na dijelu tržišta koje se iz |
| | |njega opskrbljuje – troškovi po jedinici proizvoda trebaju biti niži od uštede u transportnim troškovima. |
|53. |Lokacija otpremnog |Izbor lokacije otpremnog skladišta odvija se na dvije razine: |
| |skladišta |interlokalni izbor – znači izbor u nekom gospodarskom području (npr. izbor općine unutar regije) – mnogo je ovisniji o |
| | |logističkim sadržajima nego izbor lokacije proizvodnog pogona – čimbenici su usluga isporuke, vrsta prodajnog područja,|
| | |razvoj potražnje, prometne veze, troškovi transporta i skladišta te radna snaga. |
| | |lokalni izbor – odnosi se na mjesto za zgradu skladišta – čimbenici su cijena zemljišta, mogućnosti opskrbe energijom, |
| | |prometne mogućnosti, mogućnosti proširenja, manevriranja transportnih sredstava i sl. |
|54. |Mikrolokacija |Mikrolokacija proizvodnih skladišta određuje se na osnovi pravila da se skladište sirovina i reprodukcijskog |
| |proizvodnog |materijala, skladište poluproizvoda i skladište gotovih proizvoda lociraju što bliže pogonima koji ih koriste. |
| |skladišta |Problem mikrolokacije značajniji je kod dislociranih poduzeća nego kod manjih poduzeća kojima su svi pogoni u jednom |
| | |krugu. |
|55. |Skladišni procesi i uže |Skladišni procesi dijele se prema odjeljenjima unutar skladišta: |
| |organizacijske jedinice |ulaz robe – istovar prispjele robe, identifikacija prispjele robe, kontrola ulaza, priprema robe za skladištenje |
| |unutar skladišta |količinsko skladište – premoštenje vremena proizvoda koji se u istoj jedinici primaju, skladište i otpremaju |
| | |komisijsko skladište – skladište za manipuliranje – kratko zadržavanje proizvoda u malim količinama – proizvodi |
| | |napuštaju skladište u drukčijem obliku nego što su zaprimljeni |
| | |pakiranje – spajanje proizvoda u jedinicu za otpremu |
| | |izlaz robe – upućivanje robe primateljima i pripremni poslovi za to – prihvat robe iz pakir-nice, međuskladištenje, |
| | |naručivanje prijevoznih sredstava i utovar u njih |
| | |skladišna uprava – softver skladišta – upravljanje i koordiniranje skladišnih procesa – spojno mjesto logističkih |
| | |podsustava skladišta i izvršavanja narudžbi |
| | |vanjski i unutarnji transport – unutarnji transport je transport unutar skladišta ili proizvod-nog pogona, a vanjski |
| | |transport je transport od dobavljača do poduzeća i od poduzeća do kupca te između pogona poduzeća – oba transporta |
| | |treba sagledati zajedno. |
|56. |Skladište većih |Poseban problem u skladištu predstavlja određivanje skladišnog mjesta za svaki artikl koje je određeno |
| |količina i komisijsko |dužinom puta |
| |skladište |učestalošću prevaljivanja tog puta |
| | |dimenzijama i težinom proizvoda |
|57. |Raspored robe u skladištu |Raspored robe u skladištu ovisi prvenstveno o vrsti robe koja se skladišti. Može biti |
| | |Fiksni raspored, modofocirani fiksni, kaotični , modificirani kaotični, u pravokutnom koordinatnom sustavu te raspored |
| | |na osnovi ABC klasifikacije. |
|58. |Sustav pakiranja |Pakiranjem se smatra umotavanje robe u odgovarajuće kutije, posude, omote i slično (ambalažu) radi zaštite. |
| | |Pakiranje se, prema DIN 55 405, sastoji od: |
| | |sredstva za pakiranje, |
| | |materijala za pakiranje i |
| | |pomoćnih sredstava za pakiranje |
|59. |Funkcije pakiranja |Funkcije pakiranja su: |
| | |Funkcije za proizvodnju - pakiranjem se dobiva «pakovanje», tj. proizvod u ambalaži – ambalaža omogućuje pripremu |
| | |inputa i preuzimanje outputa proizvodnje. |
| | |Marketinške funkcije – ambalaža je sastavni dio politike proizvoda – nositelj ekonomske propagande i unapređenje |
| | |prodaje. |
| | |Funkcije upotrebe – ambalaža se kod kupaca može upotrijebiti u druge svrhe – važno je što jedno-stavnije uništiti staru|
| | |ambalažu obzirom na zaštitu okoliša. |
| | |Logističke funkcije – zaštitna funkcija (usluga da roba dođe do odredišta u ispravnom stanju (kvali-tativno i |
| | |kvantitativno), skladišna funkcija (oblik, dimenzije, čvrstoća i sl.), manipulativna funkcija (spajanje u takve |
| | |jedinice koje olakšavaju rukovanje), informativna funkcija (oznake na pakovanjima koje olakšavaju identifikaciju ili |
| | |upozoravaju na lomljiv ili opasan sadržaj). |
|60. |Zahtjevi pakiranja i |S obzirom na proizvod koji se pakira i druge logističke procese, pakiranju se postavljaju određeni zahtjevi. |
| |upravljanje |S obzirom na proizvod na ambalaži treba dati informacije u vezi propisa i bitnih karakteristika proizvoda. |
| |ambalažom |S obzirom na logističke procese bitni su zahtjevi transporta i skladištenja. |
| | |Poseban problem predstavlja ambalažni otpad koji se u razvijenim zemljama rješava prikupljanjem i recikliranjem – |
| | |vezani su s troškovima pa se organiziraju širim društvenim projektima. |
| | |U ekološki prihvatljivu ambalažu u Hrvatskoj ulazi ambalaža od recikliranog i drugog papira, razgradivog materijala, |
| | |drveta, potisnih plinova freona, biljnog otpada te povratna staklena i metalna ambalaža. |
|61. |Vrste «pakovanja» i |«Pakovanje» se dijeli na |
| |logističke jedinice |pojedinačno, skupno – procesom prepakiranja te pakovanje za slanje (pošiljke) – utječu na osobine sredstava za |
| |pakiranja |pakiranje i materijala za pakiranje. |
| | |Logističke jedinice pakiranja – su veće jedinice za otpremu – nastaju sažimanjem proizvoda u standardizirane jedinice |
| | |po obliku i količinama – pretpostavka su stvaranju racionalnog transportnog lanca. |
| | |Načela stvaranja transportnog lanca: |
| | |sastavljanje većih jedinica pakiranja |
| | |standardizacija jedinica |
| | |olakšavanje uvođenja mehaničkih sredstava u manipulaciji |
| | |sposobnost slaganja jedinica |
| | |izbor jedinice koja omogućuje transportni lanac od dobavljača do kupca |
| | |Svako pakovanje je logistička jedinica ako ispunjava gornja načela (paketi, sanduci, kutije, palete, kontejneri i sl. –|
| | |najveće značenje imaju palete i kontejneri. |
| | |Paleta - je nosivo postolje s nadgradnjom ili bez nje koja služi za stvaranje tovarne jedinice za otpremu, |
| | |skladištenje i transport. |
| | |Prednosti – uštede u materijalu, vremenu i opremi za pakiranje. |
| | |Dimenzije mojaru biti usklađene s dimenzijama regala, transpornih sredstava, viličara i sl. u cijelom logističkom lancu|
| | |Europska pul-paleta ima dimenzije 800x1200 mm |
| | |U kemijskoj industriji - 1000x1200 mm |
| | |U industriji pića - 800x1000 mm |
| | |Kontejneri – transportne posude u obliku sanduka koje odlikuje višestruka upotreba , konstrukcija pogodna za različita |
| | |transportna sredstva, oprema za laku manipulaciju, lako punjenje i pražnjenje, obujam od najmanje 1m3. |
| | |Transkontejneri – posebna vrsta koji se upotrebljavaju u međunarodnom prometu obično kombiniranim načinom prijevoza. |
| | |Prednosti – nije potrebno posebno označavanje i pakiranje robe, nema pretovara, brža manipulacija, bolje iskorištenje |
| | |prostora na vozilu, bolje čuvanje robe, jedinstven transportni lanac i sl. |
| | |Nedostaci – neusklađenost dimenzija, visoka cijena i sl. |
|62. |Transportni sustav – pojam|Pod transportom se podrazumijeva promjena mjesta transportiranih proizvoda pomoću transportnih sredstava – transportni |
| |i podjela |sustav se sastoji od transportnog sredstva, transportiranog proizvoda i transportnog procesa. |
| | |Važan je za logistiku zato što nosi velik dio troškova. |
| | |Transport može biti unutarnji i vanjski. |
|63. |Funkcije transporta |Mogu biti : |
| | |Primarne – prijevoz i operacije uz njega; |
| | |Sekundarne – izgradnja i održavanje transportnih puteva. |
|64. |Transportni |Riješiti transportni problem znači pronaći optimalno rješenje vezano za toškove i ostvarivanje prihoda |
| |problem |Odgovor na transportni problem daje se kroz dva pitanja: |
| | |koje je najpovoljnije transportno sredstvo – hardver sustava |
| | |koji je najpovoljniji transportni proces – softver sustava. |
|65. |Transportni lanac |Transportni lanac predstavlja niz tehničkih i organizacijskih procesa kod kojih se osobe ili proizvodi kreću od izvora |
| | |do cilja. Mogu biti: |
| | |jednočlani – kada se koristi jedno transportno sredstvo bez prekida |
| | |višečlani – kada dolazi do promjene transportnog sredstva – prekinuti promet i kombinirani promet. |
| | |Kombinirani promet – je promet s najmanje dva transportna sredstva iz različitih grana (kamion, vlak, brod, avion) pri |
| | |čemu transportna jedinica (teret) ne mijenja oblik. Dijeli se na |
| | |naprtnjački – kada se prevozi jednim sredstvom koje nakon prijeđenog dijela puta dolazi na drugo sredstvo (vlak, brod),|
| | |a potom opet nastavlja samostalno do cilja. |
| | |Promet posuda – prijevoz kontejnerima koji se prebacuju sa sredstva na sredstvo. |
|66. |Unutarnji transport |Unutarnji transport obuhvaća podizanje, premještanje i odlaganje proizvoda unutar poduzeća ili skladišta ili između |
| | |njih. |
| | |Integralni transport – obuhvaća premještanje robe od početnog mjesta proizvodnje do krajnjeg potrošača. |
| | |Najvažnija odluka u unutarnjem transportu je izbor transportnog puta koji može biti kružni i pravolinijsjki, a |
| | |transportna sredstva – viličari, dizalice, prijenosne trake, roboti, ručna kolica i sl. |
|67. |Sustav prometa dobara |Sustav prometa dobara sastavni je dio ukupnog prometnog sustava uz sustav prometa osoba i informacija - temelji se na |
| | |gospodarskom i društvenom sustavu. |
| | |Prijenos dobara može biti |
| | |kopnom – željeznički i cestovni |
| | |zrakom – zračni i cijevni |
| | |vodom – morski i riječni |
|68. |Cestovni transport |Cestovni transport je najznačajniji transport koji ima slijedeće prednosti pred drugima: |
| | |niže cijene na kraćim i srednjim realcijama – veća konkurencija – uštede u pakiranju zbog posebnih vozila – brža |
| | |isporuka bez prekrcavanja. |
| | |Nedostaci: |
| | |veća potrošnja goriva – veća ovisnost o vremenskim prilikama – viša cijena na dužim relacijama – veće zagađenje |
| | |okoliša. |
|69. |Željeznički |Prednosti: |
| |transport |relativno niža cijena na udaljenostima preko 200 km – pogodnosti za specijalne proizvode (posebni vagoni) – manji |
| | |utrošak goriva i manja zagađenja okoliša |
| | |Nedostaci: |
| | |češći pretovari – sporiji prijevoz – viši troškovi pakiranja – češće krađe |
|70. |Riječni, kanalski i |Riječni i kanalski transport spadaju u unutarnje brodarstvo i imaju svoje prednosti: |
| |pomorski transport |Pogodnost za robu male vrijednosti, a velike voluminoznosti (rude, gorivo, drvo, ugljen i sl.) – prijevoz na velike |
| | |udaljenosti – ušteda energije (odnos rijeka-pruga-cesta = 1 : 8 : 20) – niže cijene (1/3 željezničkog, 1/10 cestovnog) |
| | |i nedostatke: |
| | |Ovisnost o klimatskim uvjetima, ograničena mreža puteva, visoki troškovi održavanja vodenih puteva. |
| | |Pomorski transport – prednosti: |
| | |Niže cijene – veći kapaciteti – manje zagađenje – funkcionalan cijele godine |
| | |Nedostaci: |
| | |Sporost – visoka cijena transportnog sredstva |
|71. |Zračni transport |Prednosti: |
| | |Brzina – sigurnost – jednostavnost – niži troškovi pakiranja – jednostavnije carinjenje – jeftinije osiguranje – manji |
| | |gubici |
| | |Nedostaci: |
| | |Velika potrošnja goriva – visoke cijene – veliko zagađenje |
|72. |Cjevovodni |Cjevovodima se mogu transportirati voda, nafta, naftni derivati i plin te kruti materijali koji se miješaju s vodom |
| |transport |(drvena građa, ugljen, pšenica, voće i sl.) |
| | |Prednosti su u najnižim troškovima (oko 5 puta niži od željeznice za naftu i 4 puta za naftne derivate). Nedostaci su u|
| | |vrlo visokim kapitalnim ulaganjima i sporost (protok je oko 8 km/h). |
|73. |Tržište transportnih |Tržište transportnih usluga u velikoj je mjeri regulirano od strane države zbog višeskruke povezanosti s gospodarskim i|
| |usluga |društvenim sustavom. Temelji državne regulacije su u zakonima o željeznici, automobilskom prometu, unutarnjem prometu |
| | |brodova, zračnom prometu i sl. te u privatno-pravnim normama gdje su regulirane špedicija, skladišni posao, tovarni, |
| | |otpremni i sl. |
|74. |Organizacija |Unutarnji čimbenici organizacije poslovne logistike su: |
| |poslovne logistike - |veličina poduzeća |
| |čimbenici |logistički elementi (skladišta, izvršavanje naloga) |
| | |krug kupaca |
| | |tržišni udio |
| | |djelatnost |
| | |kvalitete osoblja |
| | |oprema i sl. |
| | |Vanjski čimbenici: |
| | |tržište |
| | |učestalost narudžbi |
| | |modalitet naloga |
| | |modaliteti dostave i sl. |
| | |Poslovi i zadaci logistike može izvršavati pojedina jedinica unutar poduzeća ili se mogu povjeriti specijaliziranim |
| | |vanjskim poduzećima. |
|75. |Logistika u |U funkcijskoj organizacijskoj strukturi logistika može biti |
| |funkcijskoj |raspršena u više organizacijskih jedinica bez posebne koordinacije (logistika kao posebna funkcija ne postoji) |
| |organizacijskoj strukturi |raspršena u više organizacijskih jedinica s koordinacijom iz jednog mjesta (najjači sektor ili služba koordinira |
| | |logističke zadatke npr. marketing) |
| | |centralizirana kao poseban sektor ili služba |
|76. |Logistika u |Kod divizijske organizacijske strukture može se raditi o: |
| |divizijskoj |centraliziranoj organizaciji logistike – ne mora se raditi o posebnoj službi već se može dodijeliti nekoj |
| |organizacijskoj strukturi |organizacijskoj jedinici gdje su logistički poslovi najzastupljeniji – vrlo rijetko je uspješna jer je divizija obično |
| | |dislocirana. |
| | |decentraliziranoj organizaciji logistike i |
| | |kombiniranoj organizaciji logistike – postižu se prednosti centralizacije (ukupno optimiranje) i decentralizacije |
| | |(jasna podjela zadaća) |
|77. |Logistika u |Matrična organizacija predstavlja dalji razvojni stupanj nakon divizijske organizacije – prednosti su joj u velikoj |
| |matričnoj |fleksibilnosti, a nedostaci u kompleksnoj strukturi. |
| |organizacijskoj strukturi |Uvođenje logističkog koncepta u matričnu organizaciju može se izvesti na dva načina: |
| | |oblikovanjem logistike kao središnje funkcije |
| | |oblikovanjem logistike kao matrične instance |
|78. |Logistički koncept |Za uvođenje logistike u neko poduzeće potrebna je prvenstveno svijest o njezinoj korisnosti. Najlakše ju je provesti u |
| | |trgovinskim poduzećima koja već imaju skladišta, transport i sl., a najteže u uslužnim djelatnostima gdje je bitan tok |
| | |informacija i proizvodnim poduzećima. |
| | |Prethodna izrada logističkog koncepta olakšava uvođenje logistike u poduzeće jer tek uvođenje logističkog koncepta |
| | |otkriva stvarne mogućnosti optimalizacije tokova materijala, vrijednosti i informacija. |
| | |Glavni problem koji se rješava logističkim konceptom je usklađivanje i optimalizacija unutar logističkog područja, a i |
| | |između logistike i drugih funkcija poduzeća (nabave, proizvodnje, prodaje). |
| | |Zahtjevi koje treba ispuniti logističkim konceptom: |
| | |Potpunost, transparentnost, sposobnost provođenja, kontrolna mogućnost, uklapanje u okvire troškova. |
|79. |Logistička poduzeća kao |Logistička poduzeća su institucije za pružanje usluga u izvršavanju logističkih zadataka – olakšavaju zaključivanje |
| |tržišni |poslova, ubrzavaju i racionaliziraju robne tokove i omogućavaju proizvođačima i trgovcima da se bave osnovnim |
| |pomagači |djelatnostima. Nisu vlasnici robe već rade po nalogu drugih. |
| | |Mogu se podijeliti na tržišne pomagače (zastupnici, komisionari, prijevoznici, špediteri, skladišna poduzeća, kreditne |
| | |institucije, osiguravatelji, agencije za ekonomsku propagandu i sl.), tržnice i trgovačke centre i tržišne priredbe |
| | |(sajmovi, aukcije). |
|80. |Posebnosti |Proizvodna poduzeća i trgovinska poduzeća su primarni elementi, a tržišni pomagači su sekundarni elementi u sustavu |
| |logističkih |distribucije. |
| |poduzeća |Osnovna djelatnost logističkih poduzeća je pružanje logističkih usluga. |
| | |Uvjeti ponude logističkih usluga: |
| | |potražnja za logističkim uslugama nije primarna već izvedena iz potražnje u prodajnom kanalu. |
| | |logistička poduzeća uvijek rade s dva tržišna partnera – pošiljateljem i primateljem proizvoda. |
| | |logistička poduzeća pružaju samo dio usluga koje traži pošiljatelj |
|81. |Nabava logističkih usluga |Kriteriji za odabir logističkog poduzeća ovise o vrsti proizvoda, cijeni usluge, kvaliteti usluge… |
| | |Postoje tri tipa odluka o kupovini kod kojih se odlučivanje odvija na različite načine: |
| | |čisto ponavljanje kupovine – ne uzimaju se u obzir nove alternative nego poznate iz prethodnih poslova. |
| | |modificirano ponavljanje kupovine – u obzir se uzimaju druge alternative uz već uhodan način rada (nezadovoljstvo |
| | |postojećom uslugom) |
| | |prva kupovina – prikupljanje novih informacija o davateljima usluga i vlastitim mogućnostima te odlučivanje o angažmanu|
|82. |Vrste logističkih usluga |Logistička poduzeća nude tri vrste usluga i to: |
| | |GLAVNE FUNKCIJE |
| | |Funkcija dispozicije i funkcija otpreme |
| | |FUNKCIJE DOPUNJAVANJA |
| | |Funkcija pregrupiranja, skladišna funkcija, skupljajuća funkcija transporta, funkcija pakiranja, funkcija manipulacije |
| | |i informativna funkcija |
| | |POSEBNE FUNKCIJE |
| | |Unapređenje prodaje, služba kupaca, osiguranje transporta, obrade carine, kreditiranje |
|83. |Posebnosti |Postoje tipične osobitosti u poslovanju logističkih poduzeća. |
| |logističkih usluga |Proces transporta obuhvaća: pripremu, utovar, prijevoz, istovar i skladištenje. |
| | |Čimbenici za izbor rute i transportnog sredstva: dužina rute, ograničenja, osobine vozila i osobine tereta. |
| | |Osobitosti logističkih usluga: nematerijalni karakter usluga (nemogućnost stvaranja zaliha pa je istaknut problem |
| | |optimalizacije kapaciteta), vezana proizvodnja pri transportu (povratni transport – prazan hod vozila kod odlaska na |
| | |mjesto utovara i povratka u bazu) i različiti proizvodni postupci (razlike u strukturama troškova). |
|84. |Institucije |U prometnom gospodarstvu kao naručitelji usluga sudjeluju različita industrijska, trgovinska i druga poduzeća kao |
| |prometnog |pošiljatelji ili primatelji robe, dok kao ponuditelji sudjeluje čitav niz različitih gospodarskih subjekata. |
| |gospodarstva za pružanje | |
| |logističkih usluga | |
|85. |Špediteri |Špediter je pravna ili fizička osoba koja se bavi organizacijom otpreme robe svojih komitenata i drugim poslovima koji |
| |(otpremnici) i |su s tim u vezi. Oni mogu nuditi kompletne pakete usluga. |
| |posrednici |Špediteri mogu biti specijalizirani – za određena prijevozna sredstva, za određene grupe dobara, za određene relacije |
| | |(tuzemne, granične ili međunarodne) ili za određena financijska područja (za pošiljke, prijem, otpremu, pretovar i |
| | |sl.). |
| | |Makleri i agenti - posrednici za otpremu tereta – posreduju između pošiljatelja i prijevoznika (naročito u morskom i |
| | |zračnom prometu) – makleri posreduju od slučaja do slučaja – agenti su trajni ovlaštenici prijevoznika (kao trgovački |
| | |zastupnici). |
|86. |Transportna |CESTOVNI TRANSPORT ROBE |
| |poduzeća |Za postizanje što kvalitetnije transportne usluge uz što niže troškove potrebno je: maksimalizirati vrijeme korištenja |
| | |vozila i iskorištenost kapaciteta te minimalizirati kilometražu i broj korištenih vozila. |
| | |Organizacijski sustavi transporta mogu biti: |
| | |Ponavljajući – ide istom cestom – u povratku prazan hod ili tek djelomično iskorištenje. |
| | |Radijalni – u dvije faze – 1. iz više pravaca u jedno odredište i 2. iz jednog mjesta u više pravaca. |
| | |Prstenasti – kretanje u jednom smjeru s više utovarnih i istovarnih mjesta- ekonomičniji od radijalnog zbog manje |
| | |kilometraže. |
| | |Kombinirani – koristi sve sustave. |
| | |TRANSPORT ROBE TRAČNICAMA |
| | |Obično se izvršava od strane jednog državnog poduzeća dok neka nedržavna poduzeća imaju organiziran lokalni željeznički|
| | |promet unutar tvornica. |
| | |TRANSPORT ROBE BRODOM |
| | |Brodskim prijevozom u unutrašnjem brodarstvu bave se: brodske kompanije – veliki sustavi s centralno upravljanom flotom|
| | |– poslove dobivaju preko više ureda u zemlji – obavljaju poslove vozara, špeditera, skladištenja i pretovara, mali |
| | |privatni pojedinačni brodari - vozači vlastitih brodova bez ureda – ugovorno se vežu uz veće brodske kompanije – |
| | |međusobno se spajaju u zadruge i poduzeća za tvorničku brodsku vožnju |
| | |Razlikujemo obalnu plovidbu (mala transportna poduzeća) i prekomorsku plovidbu (brodarske kompanije). |
| | |U Hrvatskoj usluge pomorskog transporta obavlja devet brodara sa 165 trgovačkih brodova (1996.). |
| | |Posebna važnost u brodskom transportu leži na lukama koje su poveznica s drugim trasnportnim sustavima. |
| | |ZRAČNI TRANSPORT ROBE |
| | |Sve prisutniji u zadnje vrijeme – izvršava se na trojak način: |
| | |a) kao dodatni tovar putničkih zrakoplova |
| | |b) zrakoplovima konstruiranim za putničko-teretni transport |
| | |c) čistim teretnim zrakoplovima. |
| | |Zrakoplovna društva – za prijevoz tereta prema potrebi |
| | |Linijska društva za zračni promet – uz sudjelovanje države – društva kćeri koja se bave isključivo teretnim transportom|
| | |Posebna društva koja uopće ne vrše prijevoz putnika |
| | |Croatia Airlines (1990.) – u IATA primljena 1992.g. – u Hrvatskoj 8 zračnih luka (6 na obali). |
|87. |Skladišna i |SKLADIŠTARSTVO |
| |pretovarna |Skladištarstvom se bave samostalna skladišna poduzeća ili špediterska poduzeća. Skladišna poduzeća često su u državnom |
| |poduzeća te |suvlasništvu i mogu biti specijalizirana za pojedinu vrstu dobara. |
| |poduzeća za |PRETOVAR |
| |pakiranje |Usluge nude drugim logističkim poduzećima – mogu biti privatna ili javna poduzeća – kontejnerski terminali u lukama ili|
| | |na željeznici, terminali za zračni promet, poduzeća za pretovar rudače, poštanskih paketa i sl. |
| | |Centri za raspačavanje dobara – mjesta na kojima bi špediteri spajali male pošiljke u velike za skupni prijevoz do |
| | |drugih centara gdje bi se opet vraćale u prvobitni oblik. |
| | |POSLOVI PAKIRANJA |
| | |Poduzeća specijalizirana za poslove pakiranja dijele se na: |
| | |poduzeća koja iznajmljuju osobe, strojeve i prostor bez sredstava za pakiranje |
| | |poduzeća koja daju i sredstva za pakiranje. |
|88. |Kooperacija |Dodirne točke logističkih sustava |
| |logističkih |Logistička mjesta prvog i drugog reda su interne dodirne točke poduzeća – prvog reda kod izvršavanja narudžbe - drugog |
| |poduzeća |reda u odnosima logistike s drugim funkcijama u poduzeću. |
| | |Dodirne točke trećeg reda – međuorganizacijske – prelaze granice poduzeća |
| | |Međuorganizacijski odnosi |
| | |Mogu biti s pretežno istim interesima - normalni odnosi, kooperacija, stvaranje koncerna i |
| | |s pretežno suprotnim interesima – konkurencija (naizmjenični rivalitet koji nije povezan s konkretnim situacijama) i |
| | |konflikt (odnosi se na konkretnu situaciju) |
|89. |Kooperacija |Kooperacija se odlikuje zajedničkim djelovanjem (dogovaranje o ciljevima, metodama i izvršenju zadataka) i gospodarskom|
| | |samostalnošću (svako može odlučiti o izlasku iz kooperacije). I kod kooperacije postoje konflikti čiji su uzroci u |
| | |odnosima, ulogama, moći i komunikacijama. |
|90. |Razine kooperacije |Ideja kooperacije posebno se potvrđuje u prometnoj i pretovarnoj privredi. |
| | |Suradnja u logističkom kanalu događa se u raznim pravcima – horizontalna – suradnja poduzeća koje pružaju iste usluge |
| | |(udruženja luka, brodara, cestovnog prometa i sl.) – najizraženija je u kombiniranom transportu – vertikalna – suradnja|
| | |subjekata u svakoj prometnoj grani posebno – suradnja velikih i srednjih špeditera s ugovorno povezanim transportnim |
| | |poduzećima – dijagonalna – suradnja između različitih prometnih područja – između društava luka i željezničkog prometa |
| | |i sl. |
|91. |Učinci kooperacije u |Prednosti koje se postižu kooperacijom: |
| |logističkom kanalu |izbjegavanje udvostručenja logističkih aktivnosti |
| | |koordinacija logističkih odluka |
| | |djelovanje protiv porasta gospodarske moći pojedinih poduzeća |
| | |Kooperacija je sve više uvjet za prave, opsežne inovacije u logističkom području – njome se podupire postizanje cilja |
| | |podjele rada, utječe na uvođenje suvremene tehnike i doprinosi cilju sigurnosti – omogućuje smanjivanje vezanog |
| | |kapitala (smanjenje broja skladišta, brži prijevoz i sl.) – ciljevi kooperacije su i dobavna i opskrbna usluga, kao i |
| | |fleksibilnost (sposobnost prilagođavanja promjeni uvjeta). |
| | |Kooperacija pozitivno utječe na mnoge ciljeve poduzeća samo ako je uveden menadžment konflikata (upravljanje |
| | |konfliktima) koji su neizbježni između kooperacijskih partnera. |
|92. |Međunarodni |Međunarodno poslovanje se odnosi na širok krug aktivnosti u vođenju poslovnih transakcija kojima se prelaze nacionalne |
| |logistički sustavi - |granice. |
| |- međunarodna logistika i |Međunarodna logistika se temelji na logističkoj koncepciji i međunarodnom menadžmentu. |
| |međunarodni menadžment |Kod međunarodne se logistike točka isporuke i točka prijema ne nalaze u istoj zemlji. Planiranje, ostvarivanje i |
| | |kontrola tokova informacija i tokova proizvoda prelaze nacionalne granice. |
| | |Za međunarodni menadžment posebnu važnost imaju ekonomske, političko-pravne i socijalne karakteristike inozemnih |
| | |tržišta, mogućnosti i potrebe udruživanja poduzeća (sinergetički učinak). |
| | |U međunarodnoj logistici se osim čimbenika nacionalne logistike u obzi moraju uzeti carine, uvozne kvote, licencije, |
| | |tečajne razlike i sl. – ona ima velike informacijske potrebe. |
| | |Razvojem Europske unije nestaju ili se znatno smanjuju mnoge prepreke pa se europska logistika sve više približava |
| | |nacionalnoj. |
| | |Troškovi u globalnoj logistici kreću se od 25-35% vrijednosti prodajne cijene i znatno su viši od nacionalne (8-10%). |
|93. |Oblikovanje |Međunarodni logistički sustav bavi se fizičkim kretanjem proizvoda između proizvođača i krajnjih kupaca na različitim |
| |međunarodnog logističkog |tržištima. |
| |sustava |Opći uvjeti za oblikovanje međunarodnog logističkog sustava su: |
| | |transportne udaljenosti |
| | |transportna sredstva |
| | |ustanove |
| | |dokumenti |
| | |informacije |
| | |Posebni uvjeti ovise o svakoj zemlji a jesu: |
| | |pravni uvjeti |
| | |administrativni |
| | |tehnički |
| | |infrastrukturni |
| | |kulturno naslijeđe |
| | |Kod međunarodnog logističkog sustava se radi o velikim udaljenostima – duže vrijeme dobave – nesigurno predviđanje |
| | |vremena ponovne dobave – veće sigurnosne zalihe – veće vezivanje kapitala. |
| | |Transport je često organiziran kao višečlani – korištenje više načina prijevoza – različite transportne politike – |
| | |ograničenja pojedinih transportnih sredstava – razine razvijenosti infrastrukture – razlike u standardima (širina pruge|
| | |i sl.) |
|94. |Posebnosti |Prema procjenama udio logističkih troškova u cijeni proizvoda u Hrvatskoj veći je od 40%, a zbog uključivanja u |
| |hrvatskog |međunarodne gospodarske tokove, imaju tendenciju rasta. |
| |gospodarstva | |

-----------------------
LOGISTIKA
NABAVE

KUPAC

TAMPON
SKLADIŠTE

ŠPEDICIJA

PROIZVODNJA

PRIHVAT ROBE

DOBAVLJAČ

Osobine transportnog sredstva

Ukupni troškovi

Utjecati na povišenje troškova u drugim područjima

mogu

Sniženje troškova u pojedinim područjima

LOGISTIKA
PROIZVODNJE

LOGISTIKA
DISTRIBUCIJE

zrak

cesta

pruga

TDZ

TT

UT

troškovi

TT

Broj skladišta

Primitak od prometa
Troškovi
Doprinos dobiti

Razina usluge

Troškovi

Veličina serije

troškovi

UT

TDZ

TNK

Prosječno stanje zaliha troškovi

UT

TS

TT

ST

ST

TT

UT

Gustina pakovanja t/m3

% trošak logistike od prometa

95%

93%

Doprinos dobiti

Primici od prometa

troškovi

UT

TDZ

TP

Premještanje

Pripremanje

Dostava

% trošak logistike od prometa

Vrijednost , vrijednost Težina volumen

UT

TT

ST

% trošak logistike od prometa

Opasnost

UT

Vrijeme ponovne nabave

Skladištenje

Transportiranje

Fakturiranje

Menadžment zaliha

Otprema

Sastavljanje

[pic]

Točka narudžbe

Visina zalihe

Naručena količina Q

Ukupna prosječna razina zalihe

Srednja visina zalihe = Q/2

Sigurnosna zaliha

Ciklus narudžbe

TZ

UT

Troškovi

Količina narudžbe

Min T

OK

Min T

OK

TNK

TDZ

UT

Troškovi

Veličina zaliha

Vrijeme

TN…...

Similar Documents

Free Essay

Transport

...vienlīdzīgas konkurences apstākļi ar kaimiņvalstīm, īpaši Krieviju. Piemēram, pašreiz kaimiņvalstu ostas izkropļo konkurenci ar ES ostām, ieviešot zemākas algas, elastīgākus valsts atbalsta noteikumus, nodokļu atbrīvojumus, un mazāk stingras vides prasības. ES un Krievijas transporta dialoga ietvaros efektīvāk jārisina Baltijas jūras reģionam svarīga problēma: Krievijas diskriminējošās politikas likvidēšana (dzelzceļa tarifu politika, diskriminējošā pieeja atkarībā no kravu izcelsmes un kravu saņēmēju īpašniekiem, diskriminējošā likumdošanas piemērošana). Lielākā daļa no Baltijas ostu kravu apjoma iet virzienā uz Austrumiem. Robežu šķērsošana Austrumu virzienā ir reģionāla problēma, kas ļoti būtiski ietekmē Baltijas ostas. Ostas ir nozīmīgi loģistikas centri un problēma kādā no piegādes ķēdes posmiem rada problēmu visā ķēdē. 1 Transit Business Association of Latvia Address: Turgeņeva Street 14 - 548, Riga, Latvia, LV - 1050 Register ID number: 1501433889-85 Baltijas jūras reģiona valstīm īpaša nozīme ir jūras transportam un tuvsatiksmes kuģošanai, tāpēc atbalstāmi būtu Eiropas Komisijas ierosinājumi vienkāršot tuvsatiksmes kuģošanu un veicināt jūras transporta telpu bez šķēršļiem, tai skaitā Baltijas jūras reģionā. Preču kustību noteikti atvieglotu vienota pārvadājuma dokumenta ieviešana visiem preču pārvadājumiem neatkarīgi no transporta veida. Baltijas jūras reģions ir svarīgs tranzīta maršruts no Krievijas uz Eiropu un otrādi. Lai veicinātu tirdzniecības un tranzīta......

Words: 1206 - Pages: 5

Free Essay

Podjetje

...aktivnosti z namenom spoznanja, zakaj se stroški v njem obnašajo tako, kot se in kakšni so obstoječi in potencialni izvori za diferenciacijo izdelka. Porter vidi prav v stroškovnih prednostih ali v boljši diferenciaciji proizvoda osnovne izvore konkurenčne prednosti podjetja. Konkurenčna prednost, ki jo podjetje pridobi je povezana z njegovo sposobnostjo ustvarjati neko posebno »vrednost« za svojega kupca, ki presega stroške ustvarjanja te »vrednosti«. Koncept »verige vrednosti« predstavlja podjetje kot povezane produkcijske funkcije – opredeljene kot aktivnosti. Postavlja se vprašanje kako te aktivnosti ustvarjajo »vrednost« in kaj določa njihove stroške.Generične aktivnosti podjetja Porter grupira na ➢ Primarne: notranja logistika, proizvodnja, zunanja logistika, trženje, post-prodajne storitve ➢ Pomožne aktivnosti: v to skupino uvršča vse, kar ni uvrstil v primarno skupino (kadrovski podsistem, podsistem razvoja tehnologije, podsistem nabave,… Vsaka sprememba v katerikoli diskretni aktivnosti ali v povezavi aktivnosti, ki zniža stroške ustvarjanja enake »vrednosti« za kupca ali ki izboljša dosežke na področju diferenciranja proizvoda, pomeni možno povečanje konkurenčne prednosti podjetja in s tem poslovno priložnost. Pri verigi vrednosti gre za SPE. Zato je razdelitev podjetja na te enote potrebno napraviti z dveh vidikov: ➢ Notranjega, ki išče skupne stroške in tehnologije in ➢ Zunanjega, ki išče podobnost nabavnih, proizvodnih, prodajnih in drugih pogojev......

Words: 10657 - Pages: 43

Premium Essay

Introduction to Logistics

...the complexity of production logistics can be modeled, analyzed, visualized and optimized by plant simulation software, but is constantly changing. This can involve anything from consumer goods such as food, to IT materials, to aerospace and defense equipment Origins and definition The term logistics comes from the Greek logos meaning "speech, reason, ratio, rationality, language, phrase", and more specifically from the Greek word logistiki meaning accounting and financial organization Logistics is considered to have originated in the military's need to supply themselves with arms, ammunition and rations as they moved from their base to a forward position. In ancient Greek, Roman and Byzantine empires, military officers with the title Logistikas were responsible for financial and supply distribution matters. The Oxford English Dictionary defines logistics as "the branch of military science relating to procuring, maintaining and transporting material, personnel and facilities." However, the New Oxford American Dictionary defines logistics as "the detailed coordination of a complex operation involving many people, facilities, or supplies" and the Oxford Dictionary online defines it as, "the detailed organization and implementation of a complex operation:" [1] Another dictionary definition is "the time-related positioning of resources." As such, logistics is commonly seen as a branch of engineering that creates "people systems" rather than "machine systems". When talking in......

Words: 3944 - Pages: 16

Premium Essay

Review on Expeditors

...A REVIEW ON LOGISITCS SECTOR AND EXPEDITORS INC. A REVIEW ON LOGISTICS INDUSTRY INTRODUCTION: LOGISTICS: The detailed coordination of a complex operation involving many people, facilities, or supplies and also the organization of moving, housing, and supplying troops and equipment. The term "logistics" originates from the ancient Greek "λόγος" ("logos"—"ratio, word, calculation, reason, speech, oration"). Logistics is considered to have originated in the military's need to supply themselves with arms, ammunition and rations as they moved from their base to a forward position. In ancient Greek, Roman and Byzantine empires, there were military officers with the title ‘Logistikas’ who were responsible for financial management and distribution of supplies. The Oxford English dictionary defines logistics as: “The branch of military science having to do with procuring, maintaining and transporting material, personnel and facilities.”The American Council of Logistics Management defines logistics as “the process of planning, implementing and controlling the efficient and effective flow, and storage of goods, services and related information from the point of origin to the point of consumption for the purpose of conforming to customer requirements.” SIGNIFICANCE OF LOGISTICS: Logistics management is that part of the supply chain which plans, implements and controls the efficient, effective, forward and backward (reverse)...

Words: 8091 - Pages: 33

Free Essay

Pakiranje Proizvoda

...pakovati, praviti paket , dok prema istim izvorima riječ ambalaža označava - prema Klaiću: (franc. emballage) omot; sve ono (papir, drvo, juta, slama, špaga itd.) u što se roba pakuje; prid. ambalažni; a prema Aniću: zaštitni omot u koji se oprema roba radi prijenosa ili prijevoza. Dakle pakiranje je proces, a ambalaža je element procesa pakiranja. Obzirom na to da je tema ovog rada proces pakiranja i čimbenici koji su važni za taj proces ovaj rad sadrži sve važne elemente procesa pakiranja kao i logistički aspekt procesa načina pakiranja u tvrtci Kandit d.o.o. iz Osijeka. Važnost pakiranja je velika upravo zbog zaštite proizvoda i sigurnog transporta do konačnog mjesta prodaje ili korištenja. Ova tema obrađuje se u okviru predmeta poslovna logistika pa je vrlo važno definirati i što je predmet istraživanja logistike pa se stoga navodi da je logistički sustav skup elemenata tehničke, tehnološke, organizacijske, ekonomske i pravne naravi s ciljem optimizacije tokova materijala, roba, informacija, energije i ljudi na određenom zemljopisnom području radi ostvarenja najvećih ekonomskih efekata. Logistiku možemo promatrati s mikro i makro aspekta pa tako kažemo da mikrologistika kao područje svog djelovanja promatra, proučava ili obuhvaća proizvodnju, nabavu, prodaju i distribuciju. 2. Teoretski dio – pakiranje Pakiranje je koordiniran sustav pripreme robe za siguran, sigurno, učinkovito i djelotvorno rukovanje, transport, distribuciju, skladištenje,......

Words: 2444 - Pages: 10

Free Essay

Doc, Pdf,

...produktov: - nápad – myšlienka výrobku, predstava možného produktu, o ktorom podnik predpokladá, že by ho mohol ponúknuť na trhu 9. prednáška – Distribúcia Distribúcia – marketingový nástroj, ktorý má zabezpečiť, aby mal kupujúci výrobok na správnom mieste → priestorový aspekt marketingového mixu - súbor aktivít, ktoré sú situované medzi výrobcom a zákazníkom a aktuálne znamenajú prekonávanie priestorových a časových rozdielov medzi miestami výroby a spotreby - distribúcia ďalej označuje, že ide o: a) rozhodovanie o voľbe distribučných kanálov (distribučná politika) b) rozhodovanie o tovarových tokoch (logistika) Ako sprostredkovatelia ovplyvňujú hospodárnosť podnikania Distribučný kanál - všetky podniky a jednotlivci, ktorí sa stanú vlastníkmi alebo sú nápomocní pri prevode vlastníctva produktov alebo služieb v prípadoch, keď sa produkt dostáva od výrobcu ku konečnému spotrebiteľovi alebo na priemyselné spracovanie - funkcie: 1. Výskum trhu 2. Marketingová komunikácia 3. Získavanie kontaktov s potenciálnymi zákazníkmi 4. Transformácia sortimentu – mení výrobný sortiment na obchodný 5. Vyjednávanie a sprostredkovanie 6. Fyzická distribúcia – doprava a skladovanie 7. Financovanie ......

Words: 8232 - Pages: 33

Free Essay

Ekonomika

...Įmonės infrastruktūra Žmonių išteklių vadyba Technologijų plėtojimas Aprūpinimas Įvežimų logistika Operacijos Išvežimų logistika Rinkodara ir pardavimai Aptarnavimas po pardavimo Pelnas Pagrindinė veikla 6 pav. Porterio vertės grandinė (Porter, 1998) Vertės grandinė apibūdina analizuojamo verslo vykdomą veiklą ir susieja ją su konkurencinio pajėgumo analize. Įmonės vykdoma veikla skirstoma į dvi kategorijas: 1) siejamą su pagrindine veikla (atvežimų logistika, operacijos; išvežimų logistika; rinkodara ir pardavimai bei aptarnavimo paslaugos). Porteris nurodo, kad produkto vertė progresyviai didėja, kai produktas nuosekliai pereina šiuos veiklos etapus; 2) siejamą su tokia veikla – infrastruktūra, žmonių išteklių vadyba, technologijos, aprūpinimas siekiant palaikyti pagrindinę veiklą. Modelio pritaikymas gamybai gali būti apibūdintas taip: konkuravimas kiekvienoje pramonės šakoje apima penkias pagrindines strategines veiklos sritis: 1) Įvežimų (įėjimo) logistika – tai medžiagų gavimas ir sandėliavimas, inventoriaus (atsargų) kontrolė ir kitos funkcijos, susijusios su pradinėmis žaliavomis, medžiagomis ir pusgaminiais. 42 43 VERSLO STRATEGIJA: atvejo analizė VERSLO STRATEGIJA: teorinis požiūris 2) Operacijos (darbai) – gaminimas, testavimas, montavimas, surinkimas, pakavimas, krovimas ir kitos gamybos išteklių pavertimo galutiniu produktu funkcijos. 3) Išvežimų logistika – komplektavimas, sandėliavimas (laikymas), pateikimas pirkėjams ir kitos su......

Words: 73968 - Pages: 296

Free Essay

Belgrade Beat

...datoj fazi | |A. |PRIPREMA |1,2,3,45 | |B. |BINA |6,7,8,9,10,11 | |C. |BEZBEDNOST |12,13,14,15 | |D. |MARKETING |16,17,18,18,20,21 | |E. |LOGISTIKA |22 | |F. |PRODUKCIJA |23,24,25,26,27,28 | |G. |ZAVRŠNI RADOVI |29,30,31,32,33 | WBS DIJAGRAM PROJEKTA [pic] [pic] Prikaz Gantograma projekta po WBS celinama [pic] Prikaz mrežnog plana projekta Ključni događaji: 1) Potvrđivanje učesnika 2) Početak......

Words: 5674 - Pages: 23

Free Essay

Xxxxuajka

...Organizacijos siūlomi produktai ar paslaugos turi atitikti vartotojo poreikius, tai įgyvendinama tinkamai parinkus marketingo kompleksą: ·Produktas; ·Kaina; ·Rėmimas; ·Vieta (paskirstymas). Finansai turi būti valdomi, kad būtų užtikrinta: ·Tinkamos finansavimo priemonės ir šaltiniai, tam kad tinkamai būtų paremta verslo strategija; ·Organizacinė kontrolė ir biudžetas turi būti paskelbti tam kad botų įmanoma planuoti ir kontroliuoti finansavimo šaltinius. Logistika sietina su: ·Efektyvus ir efektingas organizavimas bei valdymas apsirūpinimas, gabenimas bei sandėliavimas; ·Apsirūpinimas pagalbinėmis priemonėms. Produkto ar paslaugos pristatymas, siekiant patenkino vartotojo poreikius, reikalauja iš operacijų garantuoti: ·Pakankamų gamybinių pajėgumų; ·Efektyvus įrengimai. Tai vienas iš labiausiai kritinių įmonės išteklių. Aspektai sietini su šiuo ištekliu: Užtikrinti, kad turimas personalas yra gerai apmokytas; Efektyvūs ir produktyvūs procesai ir struktūros yra išvystyti organizacijos žmonių ištekliams valdyti. Finansai Logistika Operacijos Žmonių ištekliai ...

Words: 1595 - Pages: 7

Premium Essay

Indian Logistic Industry

...handling, and packaging. The operating responsibility of logistics is the geographical repositioning of raw materials, work in process, and finished inventories where required at the lowest cost possible. b. Origin and Definition of Logistics: The term "logistics" originates from the ancient Greek "λόγος" ("logos"—"ratio, word, calculation, reason, speech, oration"). Logistics is considered to have originated in the military's need to supply themselves with arms, ammunition and rations as they moved from their base to a forward position. In ancient Greek, Roman and Byzantine empires, there were 2 | Page SVSM RAJNISH THAKUR (PGDM) INTERNATIONAL BUSINESS & MARKETING INDIAN LOGISTICS INDUSTRY 2009 military officers with the title ‘Logistikas’ who were responsible for financial management and distribution of supplies. The Oxford English dictionary defines logistics as: “The branch of military science having to do with procuring, maintaining and transporting material, personnel and facilities.” The American Council of Logistics Management defines logistics as“the process of planning, implementing and controlling the efficient and effective flow, and storage of goods, services and related information from the point of origin to the point of consumption for the purpose of conforming to customer requirements.” c. Objective of Logistics Management: The primary objective of logistics management is to effectively and efficiently move the supply chain so as to extend the desired......

Words: 20387 - Pages: 82

Free Essay

Guri Dam

...Z prezentaciju Uvod Cilj rada je prikazati trend centralne distribucije koju je implementiralo poduzeće Lidl d.o.o. k.d. kao i navesti prednosti i nedostatke. Prilikom izrade pristupnog rada prvenstveno je korištena dostupna stručna literatura iz područja logistike, članci i podaci prikupljeni na Internet stranicama – metoda kompilacije. Također veliki dio rada je izrađen na temelju osobnog iskustva autora rada. Pristupni rad sastoji se od sedam poglavlja o kojima ćemo nešto kasnije, naravno, govoriti Osnovni pojmovi Logistika je sustav toka robe, materijala i energije, informacija i ljudi koji povezuje nabavna tržišta s proizvodnim i potrošačkim mjestima. Osnovne strukture logističkih sustava: - jednostupnjevane logističke sustave - višestupnjevane logističke sustave - kombinirane logističke sustave U jednostupnjevanom sustavu roba ide odmah od točke isporuke, gdje se roba priprema, do točke prijema, gdje se roba upotrebljava. U višestupnjevanom sustavu roba ne ide direktno od točke isporuke do točke prijema nego se bar u jednoj točki roba pregrupira u manje ili veće jedinice količine za isporuku, što zavisi o potrebama primatelja u točki prijema kombinirane logističke sustave u kojima se pojavljuju istodobno elementi jednostupnjevanog i višestupnjevanog sustava Osnovna funkcija logističkih sustava je prostorno – vremenska transformacija dobara. S njenim ispunjenjem vezane su funkcije promjene količina i vrsta dobara te funkcije olakšavanja......

Words: 3311 - Pages: 14

Premium Essay

Using Logostics to Gain Advantage

...Logistics is one of the main functions within a company and the main targets are performance related and cost related. Logistics is the management of the flow of goods between the point of origin and the point of destination in order to meet the requirements of customers or corporations. Logistics involves the integration of information, transportation, inventory, warehousing, material handling, and packaging. “The birth of Logistics can be traced back to ancient war times of Greek and Roman empires when military officers titled as 'Logistikas' were assigned the duties of providing services related to supply and distribution of resources.” (…..) This system could have very well begun what we call logistics management in today’s modern time. Logistics has rapidly evolved over the past years. A person can’t talk about logistics without understanding the management structure of logistics which is the push and pull system because companies struggle trying to figure out which strategy to use. Push planning is generally supply driven and is a successful approach when a company owns market share and controls demand for its products. A push strategy combines the resources of retailers, wholesalers and manufacturers to create consumer demand for a product or product line. With this push strategy each phase of the supply chain pushes the merchandise forward to the next step in the supply chain. The manufacturer pushes the merchandise to wholesalers, the wholesalers then pushes the......

Words: 956 - Pages: 4

Free Essay

Gamyba

... • Franšizės turėtojas naudoja jos savininko prekių ženklą ir laikosi jo nustatytos politikos ir procedūrų. • Franšizės savininkas gauna mok÷jimus, atskaitymus ir kitokias kompensacijas iš frančizės naudotojo. 12 Gamybos verslas ir vertes grandines Tai visos įmonės vidaus funkcijos, didinančios prekių vertę, kurią įmonė parduoda klientams ir už kurią gauna užmokestį. • Tai priemonė, padedanti geriau suprasti veiklą, kuria įmonė susikuria konkurencinį pranašumą ir sukuria vertę akcininkams. • Pagrindinės vertės grandinėje numatytos veiklos sritys yra itin svarbios įmonei kuriant konkurencinį pranašumą. • Operacijų, sukuriančių vertę vartotojui, visuma vadinama vertės Grandine Veiklos rusys : Iejimo logistika Gamybos operacijos Išejimo logistika’ Rinkodara ir pardavimai Aptarnavimas po pardavimo 13svarbiu klientu valdymas ir ju tipai svarbių klientų nustatymas ir pasirinkimas, ypatingų sąlygų jiems siūlymas; • paskiriamas svarbių klientų vadybininkas, kuris bus atsakingas už santykius – stiprius, efektyvius, pelningus ir turinčius konkurencinių pranašumų; • tikslas – išlaikyti klientus. Tipai: Ryšių tipas. Vadinamasis „vienas veidas klientui“ Pasyvus koordinacinis. Šis tipas būdingas, kai klientas palaipsniui perima Iniciatyvą Proaktyvus koordinacinis svarbių klientų valdymas paprastai prasideda, kai įmon÷ nusprendžia ką nors suteikti pasirinktiems svarbiems klientams ir nacionaliniu, ir pasauliniu lygiu. • Susijungimo. Šio tipo......

Words: 1216 - Pages: 5

Free Essay

Market Research

...gazirane sokove, kao i kakav stav potrošači imaju prema tim proizvodima. L I T E R A T U R A Božić V., Aćimović S., Marketing logistika, Ekonomski fakultet Beograd, Beograd, 2004. godine; Fajgelj, S., Metode istraživanja ponašanja, DPS, Beograd, 2003. godine; Hanić, H., Istraživanje tržišta i marketing informacioni sistem, Ekonomski fakultet, Beograd, 2005. godine; Interna dokumentacija preduzeća „Spectar Drink“, Bijelijna, 2010. godine; Jobber, D., John, F., Osnovi marketinga, Data status, Beogradska bankarska akademija, Beograd, 2006. godine; Kotler P., Principles of Marketing, Prentice Hall Europe, 1999. godine; Marušić M., Vranešević, T., Istraživanje tržišta, ADECO, Zagreb, 2001. godine; Salai, S., Božidarević D., Marketing istraživanja, Savremena administracija, Beograd, 2001. godine; Sinanagić M., Kako ući na inostrano tržište, Bosna Est, Tuzla, 1995. godine; Todorović, J., Janošević, S., Đuričin, D., Strategijski menadžment, Institut za tržišna istraživanja, Beograd, 2000. godine; Veljković, S., Marketing usluga, Centar za izdavačku delatnost Ekonomskog fakulteta u Beogradu, Beograd, 2008. godine; www.spektardrink.com www.singidunum.ac.rs -------------------------------------------- [ 2 ]. Preuzeto sa adrese: www.spektardrink.com [ 3 ]. Božić V., Aćimović S., Marketing logistika, Ekonomski fakultet Beograd, 2004., str. 142; [ 4 ]. Veljković. S., Marketing usluga, Centar za izdavačku delatnost Ekonomskog......

Words: 14263 - Pages: 58

Premium Essay

Logistics

...consumption in order to meet the requirements of consumers (frequently, and originally, military organizations). Logistics involve the integration of information, transportation, inventory, warehousing, material-handling, and packaging. Logistics is a channel of the supply chain which adds the value of time and place utility. Origins and definition The term "logistics" originates from the ancient Greek " " ("logos"—"ratio, λόγος word, calculation, reason, speech, oration"). Logistics is considered to have originated in the military's need to supply themselves with arms, ammunition and rations as they moved from their base to a forward position. In ancient Greek, Roman and Byzantine empires, there were military officers with the title ‘Logistikas’ who were responsible for financial and supply distribution matters. The Oxford English dictionary defines logistics as: “The branch of military science having to do with procuring, maintaining and transporting material, personnel and facilities.”Another dictionary definition is: "The time related positioning of resources." As such, logistics is commonly seen as a branch of engineering which creates "people systems" rather than "machine systems".... Military logistics In military logistics, logistics officers manage how and when to move resources to the places they are needed. In military science, maintaining one's supply lines while disrupting those of the enemy is a crucial—some would say the most crucial—element of military......

Words: 3529 - Pages: 15